Teško do novog dok stari još vozi
28. siječnja 2009
Misija je započela još u ljeto 2003. u Kennedy Space Centru na istoku Floride. Američka agencija za istraživanje svemira (NASA) je tada poslala prvo od dva vozila koja će istraživati Mars. Šest mjeseci kasnije su se oba robota javila sa susjedne planete.
Nitko nije mogao znati koliko dugo će vozila nazvana "Spirit" i "Opportunity" (Duh i Prilika) prkositi nemogućim uvjetima koje vladaju na Crvenoj planeti. Ali baš nitko nije slutio da će ova dva mala vozila ne samo javiti kako na Marsu postoji voda, nego već punih pet godina veselo lutati po kraterima Marsa. Preživjeli su pješčane oluje kakve se na Zemlji ne mogu niti zamisliti i već pet puta su uspjeli "prespavati" zimu na Marsu.
Ima nade čak i za trećeg
Treća skitnica na Marsu, sonda Phoenix, ipak se u međuvremenu prestala javljati jer je i njena misija bila najteža: istraživala je Sjeverni pol Marsa. Ali u NASA-i čak niti za nju nisu još izgubili svaku nadu. Profesor astronomije, Jim Bell: "Svakako ćemo još probati opet doći u kontakt sa sondom. Ali je vjerojatnije da će ona biti zatrpana slojem suhog leda debelim jedan metar koji se preko zime kondenzira i u atmosferi Marsa. Ali tamošnje temperature i do minus 140 stupnjeva su svakako mogle oštetiti baterije, elektroniku i mehaniku vozila."
Zbog starih teško do novog
NASA nije očekivala da će ove sonde tako dugo potrajati - niti su mislili da će im one toliko trebati. Svake dvije godine je planeta Mars u položaju kada je najlakše doći do nje. Ove, 2009. je bilo planirano da na Mars krene najveća sonda ikad poslana na susjednu planetu: Mars Science Laboratories, Marsov znanstveni laboratorij. Michael Meyer, glavni znanstvenik projekta istraživanja Marsa kod NASA-e: "Razlika između sadašnjih sondi i ovog laboratorija je prije svega u veličini. MSL će biti najmanje pet puta teži nego sadašnja vozila. Imat će deset instrumenata i oko stotinu kilograma tereta koji će služiti istraživanju."
Glavni zadatak te sonde je trebao biti potraga za životom. Nakon što je utvrđeno postojanje vode, on bi istražio mjesta gdje je život mogao još opstati - ili barem organski kemijski spojevi. Sadašnje sonde nemaju opremu kojom bi se mogle upustiti u takvu potragu. Ali funkcioniraju - i to je sada problem.
Sve će kasniti - osim Rusa i Kineza
Jer i sama nova sonda i još više - njen transport do Marsa koštaju golem novac. Da su sadašnje sonde već zamukle, u NASA-i bi još možda odlučili drugačije. Ali ovako, Amerikanci će novu sondu na Mars poslati tek 2011. Isprva su Europljani tada željeli poslati svoju sondu, ExoMars ali i ona će na susjedni planet kasnije nego što je planirano, vjerojatno tek 2013. godine. Ipak, ovogodišnja prilika doći sa Zemlje do Marsa neće proći neiskorištena. Ne od strane Amerikanaca ili Europljana - sljedećeg listopada prema Crvenom planetu treba krenuti zajednička misija Rusije i Kine. Njen zadatak će biti sletjeti na Phobos, jedan od mjesečeva koji kruže oko Marsa, uzeti uzorak tla - i dovesti ga nazad na Zemlju.
"Neka ih radije ubije Mars"
Da li će Spirit i Opportunity dočekati svojeg američkog nasljednika tamo negdje 2012.? U NASA više ne žele prognozirati vijek trajanja svojih mališana na Crvenom planetu, ali Steven Squyers koji je na čelu sadašnje misije sa sigurnošću zna, kada će ova misija biti završena: "Misija će završiti kada bude prekinuto financiranje. Ili kad naša ekipa napravi budalaštinu i navede vozilo preko litice. Naravno da ne želim niti jedan od ta dva scenarija i radije bih da ih Mars jednostavno "ubije". Da ih vozimo i koristimo za istraživanje sve dok ne zakaže njihova tehnika ili da ih Mars pokopa u nekoj od svojih pješčanih oluja i definitivno ih "ubije"."