Dobro došli na Mars

Nakon 66 dana boravka na Marsu, sonda „Phoenix“ obavila je laboratorijski test koji je oduševio znanstvenike: „Presretan sam što vam mogu priopćiti da smo našom peći za analizu registrirali vodeni led. Kad smo to doznali, nazdravili smo šampanjcem“, izvijestio je novinare William Boynton sa Sveučilišta Arizona na NASA-inoj konferenciji za novinare u Tucsonu. On je šef peći TEGA (Thermal and Evolved-Gas Analyzer) uz pomoć koje je analiziran sastav tla na Marsovoj površini. Postojanje vodenog leda na Marsu već je ranije neizravno dokazano, „ali sad smo ga konačno dotaknuli i isprobali. I vjerujte mi da ima dobar okus“, kaže profesor Boynton.

Iz zagrijanog uzorka - vodena para

Oko šest centimetara ispod površine sitna viljuška „Phoenixovog“ bagera strugala je pod sloju vodenog leda i prenijela ga u jednu od osam malih peći laboratorija TEGA. Tamo je uzorak zagrijan, a plin koji je nastajao analiziran. No, čitav pokus zamalo je propao, pripovijeda Boynton: „Već mjesec dana pokušavamo u našu peć prebaciti uzorak mješavine leda i pijeska, prije nego led sublimira. Prije pet dana smo našli dobar način da to ostvarimo, ali onda je izuzetno ljepljiva smjesa ostala u žlici bagera.“

Nije uspio ni drugi pokušaj. Ali, znanstvenici nisu odustajali. I dok su tako uvježbavali kopanje po Marsovom tlu, odlučili su zagrijati jedan stariji uzorak koji je bio u peći i za koji su pretpostavljali da je led već sublimirao. No, kad su pogledali rezultate analize, pokazalo se da je pri zagrijavanju isparila voda. Uzorak je sadržavao vrlo mali udio vodenog leda, svega nekoliko postotaka.

Pitka voda za buduće turiste?

Postojanje vode na Marsu znači da je možda na njemu bilo i života. Ili da bi ga moglo biti u budućnosti. Makar se radilo o „turistima“ sa Zemlje. Time bi naime bilo zajamčeno da turisti imaju pitku vodu. A što bi na Marsu mogli vidjeti?

Za to je mjerodavan Mark Lemmon sa Sveučilišta A&M iz Texasa. On se pobrinuo da „Phoenix“ snimi trodimenzionalnu sliku svoje okolice na Marsu i pošalje ih na Zemlju. Puno truda za – na prvi pogled – dosadne fotografije. „Najprije upada u oči da posvuda leži nataložena prašina, koja je crvenkasto-smeđe boje. Ali, vide se i brojne stijene, a one su zacijelo već milijunima ili milijardama godina na Marsovoj površini. Na njima bi morali biti vidljivi tragovi vjetra, kao što je to slučaj na zemlji“, kaže Lemmon dodajući da se to vidi samo mjestimice. I nema objašnjenja za tu pojavu. Moguće je da u razdoblju zime na Marsu te stijene prekrije sloj leda od ugljičnog dioksida. Ali, to je jedno od pitanja na koja znanstvenici u budućnosti moraju pronaći odgovor.

Još puno otvorenih pitanja

Pred njima je i potraga za odgovorom na pitanje, ima li na Marsu nekog oblika života ili barem ugljikovih spojeva koji su preduvjet razvitka života. Marsova sonda „Phoenix“ pokazala se u izvrsnoj formi pa je NASA odlučila program prvotno planiran za 90 dana produžiti za mjesec dana. Krajem rujna bi „Phoenixov“ program trebao biti isključen.