061211 Mazedonien Griechenland Namensstreit
6. prosinca 2011
Odluka je bila jasna: s 15 glasova za i jednim protiv Međunarodni sud pravde u Den Haagu je u ponedjeljak (5.12.) odlučio: Grčka je prekršila bilateralni sporazum s Makedonijom iz 1995. godine kojim se obvezala da neće blokirati makedonsko članstvo u međunarodnim organizacijama, ako Skoplje podnese zahtjev pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Unatoč tom sporazumu, Atena je uložila veto i time 2008. godine spriječila prijam Makedonije u NATO.
Makedonija - opasnost za Grčku?
Grčka uporno, već 20 godina, odbija priznati suverenost Makedonije i spriječava njezino približavanje Europskoj uniji. I to ne samo pod imenom Republika Makedonija, nego i pod nazivom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Atena kao razlog navodi bojazan da bi Makedonija mogla izraziti teritorijalne pretenzije na njezinu istoimenu sjevernu pokrajinu.
U međunarodnim odnosima ovaj je slučaj jedinstven. Makedonija je pod tim imenom skoro 50 godina postojala u okviru bivše Jugoslavije i to Grčku nikada nije smetalo. Uz sve to, do sada je Republiku Makedoniju - upravo pod tim imenom, bez epiteta "Bivša Jugoslavenska" - priznalo oko 130 država, među kojima i tri stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a: SAD, Kina i Rusija. Teško je zamisliti da bi ta zemlja s nekih dva milijuna stanovnika i svega nekoliko tisuća vojnika mogla predstavljati ozbiljnu prijetnju Grčkoj. Osim toga, Makedonija i gospodarski nije nikakva konkurencija - to je jedna od najsiromašnijih država u Europi, a u velikoj je mjeri ovisna i o grčkim investitorima.
Zadovoljstvo u Skoplju, suzdržanost u Ateni
U Skoplju je ova odluka Međunarodnog suda pravde dočekana s velikim zadovoljstvom. "Ova presuda daje pozitivni impuls za prevladavanje svađe oko imena i uklanjanje blokade koja je nametnuta Makedoniji", izjavio je makedonski premijer Nikola Gruevski. No, on je dodao: "Ovu odluku se ne treba tumačiti u smislu pobjednika i pobijeđenoga. Izuzetno je važno razvijanje odnosa sa susjednom Grčkom na temelju poštovanja, suradnje, povjerenja, partnerstva i međusobnog poštivanja."
Grčka strana do sada nije iskazala preveliku spremnost za promjenu dosadašnje pozicije. U pismenom priopćenju Ministarstva vanjskih poslova u Ateni se ističe kako se ova sudska presuda ne odnosi na jezgru problema, odnosno na svađu oko imena. Atena već godinama traži da novo ime susjedne države sadrži jasnu geografsku odrednicu poput "Republika Sjeverna Makedonija" ili "Republika Gornja Makedonija".
U Grčkoj pak ima i onih koji traže ukidanje bilateralnog sporazuma iz 1995. godine. A ugledni novinar i publicist Stavros Lygeros čak smatra da je spas Atene u tome da se SAD i Europa uplaše od izbijanja socijalnih nemira u Grčkoj. "Ako se gospodarskoj krizi pridruži i nacionalno poniženje, onda bi stvarno moglo doći do socijalne eksplozije. Mislim da bi u tom slučaju intervenirali i Europljani i Amerikanci i zaustavili makedonskog premijera Gruevskog", kaže Lygeros.
I što sad?
Službene reakcije Europske unije i Njemačke na presudu Međunarodnog suda pravde su suzdržane. Europska komisija je priopćila da je sudsku odluku primila na znanje i istovremeno pozvala obje strane na nastavak pregovora pod pokroviteljstvom UN-a. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova je izrazilo nadu da će ova presuda dati novi impuls u razgovorima između Makedonije i Grčke.
Jedan od rijetkih njemačkih političara koji je dao jasnu ocjenu bio je Günther Krichbaum, predsjednik parlamentarnog Odbora za poslove Europske unije. On smatra da odluka Međunarodnog suda pravde donosi "pravnu jasnoću" te da je "jasno pokazala da u svađi oko imena nije bilo razloga za blokadu". Krichbaum je za Deutsche Welle izjavio da se sada nada bržem napretku i skorom početku pregovora o prijamu Makedonije u Europsku uniju.
A što se tiče približavanja Makedonije NATO-u, tu ni nakon ove presude nema velikih promjena. Ta presuda neće imati utjecaja na raniju odluku prema kojoj je članstvo Makedonije u NATO-u moguće tek nakon rješenja spora oko imena te države, priopćio je glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Anders Fogh Rassmusen.
Autor: Zoran Jordanovski/Andrea Jung-Grimm