Makedonija - 20 godina na listama čekanja

Na referendumu održanom 8. rujna 1991. godine makedonski građani, sa skoro 98 posto, više nego uvjerljivo su potvrdili želju za osamostaljenjem i neovisnošću njihove države nakon raspada Jugoslavije. Politika i društvo su bili, i do danas ostali, jedinstveni u tomu da je glavni cilj članstvo u Europskoj uniji i NATO-u. Međutim, brzo se pokazalo da će taj put biti dug.

Velike prepreke

Arbitražna komisija EU-a je početkom 1992. utvrdila da od svih republika bivše Jugoslavije samo Slovenija i Makedonija ispunjavaju kriterije za međunarodno priznanje kao neovisne države. Njemačka je vrlo brzo nakon toga priznala Sloveniju i Hrvatsku, a Makedoniju tek četiri godina kasnije. Točno je i to da je Makedonija u početku oklijevala i, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, prvo pokušavala spasiti jugoslavensku federaciju u raspadu. Članicom Ujedinjenih naroda, Makedonija je postala u travnju 1993, ali tak pod imenom FYROM, „bivsa jugoslavenka Republika Makedonija“, jer se Grčka usprotivila korištenju službenog imena Makedonija.

Makedonija se borila s gospodraskim posljedicama rata na drugim prostorima bivše Jugoslavije, i dva embarga - međunarodnim protiv Srbije, i jednostranog trgovačkog, kojeg joj je nametnula Grčka. Za vrijeme rata na Kosovu, prihvatila je 300.000 izbjeglica s Kosova, a 2001. se i sama našla na rubu građanskog rata. Status kandidata za članstvo u EU-u Makedonija je dobila 2005, ali još uvijek čeka da dobije datum za početak pregovora. Konačno, 2008, NATO-zemlje zaključile su da ta država ispunjava uvijete za prijem, ali je zbog grčkog veta ostala i još uvijek stoji pred vratima ovog Saveza.

Budućnost u slijepoj ulici

Dvije teme su stalno bile aktualne u proteklih 20 godina: spor s Grčkom oko imena i međunacionalni odnosi. Ohridskim ugovorom iz 2001, kojim je okončan oružani sukob između državnih snaga sigurnosti i pobunjenih Albanaca, postavljeni su temelji za suživot svih etničkih skupina u zemlji. Odnosi nisu idilični, ali su na prihvatljivoj razini i s potencijalom za daljnji razvoj.

U međunarodnim odnosima nije poznat primjer da jedna zemlja drugoj osporava pravo da se naziva kako ona želi. Ima dosta primjera da teritorije ili provincije u različitim državama nose isto ime. Jedino Grčkoj smeta to što se Makedonija zove isto kao i jedna njena sjeverna provincija.

Čak 133 države, među njima i SAD, Rusija, Kina, Indija, Kanada, priznale su zemlju pod njenim ustavnim imenom Republika Makedonija, a u bilateralnoj komunikaciji koristi ga još 30 drugih zemalja. Posredovanje Ujedinjenih naroda nije pomoglo da se pronađe rešenje.

Ne zvuči vjerodostojno argumentacija Grčke da mala i gospodarski slabašna Makedonija, sa svega nekoliko tisuća vojnika i u priličnoj mjeri ovisna od grčkog kapitala, predstavlja opasnost za nju zbog navodnih teritorijalnih pretenzija. Grčkoj nije smetalo to što je prije osamostaljenja skoro 50 godina Makedonija postojala kao republika u jugoslovenskoj federaciji.

 

Mada se bilateralnim Privremenim sporazumom iz 1995. obavezala da ne koči prijem Makedonije u međunarodne organizacije kao FYROM, Grčka, koristeći ili zloupotrebljavajući konsenzualni princip, vetom sprječava euroatlantske integracije Makedonije, zbog čega se ona obratila Međunarodnom sudu pravde. Otvoreno je pitanje je li Grčkoj stalo samo do imena, kao što tvrdi, ili želi osporiti i identitet i jezik Makedonaca, kao što oni to pretpostavljaju.

Spor oko imena iz njemačkog ugla

Njemački Bundestag, deklaracijom iz 2004, preporučio je svojoj vladi da Makedoniju oslovljava njenim ustavnim imenom. No Njemačka vlada do danas ostaje vjerna liniji Europske unije o korištenju oznake FYROM.

"Njemačka je vezana za politiku EU-a u odnosu na regiju jugoistočne Europe i nema razloga za samostalne aktivnosti i individualno ponašanje. Mi ne praktično ne možemo ništa učiniti sve dok se ne riješi problem s imenom", rekao je u jednom intervjuu za Deutsche Welle tadašnji državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Gernot Erler. A aktualni ministar Guido Westerwele je početkom ovog tjedna u Berlinu rekao: „Polažemo velike nade u uspjeh u pregovora između Makedonije i Grčke. Jako se nadam, od srca se nadam, da će u interesu Makedonaca ali i Europe i svih država-članica, uskoro moći biti riješene poteškoće“.

Zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack smatra da grčka blokada Makedonije nije fer i da je „neeuropska“. Njemački povjesničar Christian Voss smatra da iza spora oko imena „sasvim jasno“ stoji pitanje manjina. U jednom razgovoru za Deutsche Welle on je ukazao na politiku asimilacije koju je vodila Grčka 30-ih godina prošlog stoljeća i na protjerivanje desetina tisuća pripadnika makedonske manjine nakon građanskog rata 1945-1949, koji su se borili na strani poraženih komunista. To je bitna činjenica da bi se razumjelo zašto Grci tako odlučno blokiraju rješenje takozvanog makedonskog pitanja, kaze Voss.

Autor: Zoran Jovanovski

Odg. ur.: Snježana Kobešćak