Jesu li talibani održali svoja obećanja?

Prava žena u okviru normi koje propisuje islamski zakon

Tvrdnja: Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid rekao je na svojoj prvoj konferenciji za novinare u kolovozu 2021.: "Žene će biti vrlo aktivne u društvu, ali unutar okvira islama." I dodao da će im u tim okvirima biti omogućeni rad i učenje.

DW-provjera činjenica: Netočno

Kad su talibani preuzeli vlast, mnogi su se pribojavali nehumanog odnosa prema ženama kakav je postojao i tokom njihove prethodne vladavine. U zadnjih godinu dana talibani su uveli mnoga ograničenja za žene.

One izvan kuće moraju biti potpuno pokrivene. Ako žena ne pokrije lice i tijelo na javnim mjestima, njen otac ili najbliži muški rođak mogli bi biti odvedeni u zatvor ili otpušteni iz državne službe. Žene ne smiju ući u zrakoplov bez pratnje supruga ili bliskog muškog rođaka koji je prošao pubertet. I ulazak u javne parkove u Afganistanu ograničen je spolnom pripadnošću. Tri dana su rezervirana za žene, četiri za muškarce. Međutim, prema dekretu, strogo se preporučuje da žene izlaze iz kuće samo kada je to neophodno.

Talibani navode zabrinutost za sigurnost žena kao razlog za donošenje ovakvih propisa. No stručnjaci kažu da ovakva ograničenja nisu obuhvaćena islamskim zakonom. Sayed Abdul Hadi Hedayat, vjerski učenjak koji živi u Afganistanu, protivi se talibanskom načinu nametanja pravila afganistanskim ženama da pokrivaju svoja tijela.

Djevojčice će moći pohađati srednju školu

Tvrdnja: Nakon dolaska talibana na vlast, djevojčice su bile u prilici nastaviti školovanje u odvojenim razredima, dok učenice u srednjim školama nisu. Glasnogovornik talibana Mujahid je 21. rujna 2021. rekao da "Ministarstvo obrazovanja naporno radi kako bi stvorilo mogućnost za obrazovanje srednjoškolki što je prije moguće." Nije spomenut vremenski okvir.

DW-provjera činjenica: Netočno

U ožujku ove godine Ministarstvo obrazovanja najavilo je omogućavanje nastave za sve učenike, uključujući i djevojčice. No dan kasnije, kada su učenice došle u školu, Ministarstvo je promijenilo ovu odredbu, pozivajući ih da napuste školu. Kao razlog su navedeni nedostatak nastavnika i problemi sa školskim uniformama. Iz Ministarstva je poručeno da će otvoriti škole za djevojčice nakon što se izradi plan u skladu s "islamskim zakonom i afganistanskom kulturom". Od tada se ništa nije promijenilo.

Opća amnestija za bivše neprijatelje

Tvrdnja: 17. kolovoza 2021. glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid je izjavio: "Želio bih uvjeriti sve sunarodnjake, bilo da se radi o prevoditeljima, vojnim djelatnicima ili civilima, da nitko od njih neće biti izložen revanšizmu." I: "Tisuće vojnika koji su se 20 godina nakon okupacije borili protiv nas, su pomilovani.”

DW-provjera činjenica: Netočno

Amnesty International je izvještavao o početnom "valu represije, odmazde i ubojstava i "lova i potrage od vrata do vrata za navodnim izdajnicima" u danima koji su pratili preuzimanje vlasti od strane talibana u Kabulu. No činilo se da islamisti ne provode sveobuhvatnu osvetničku kampanju protiv svojih bivših neprijatelja, od čega se najviše strahovalo.

Ali Misija Ujedinjenih naroda za pomoć u Afganistanu (UNAMA) zabilježila je najmanje 160 izvansudskih ubojstava, 178 proizvoljnih hapšenja, 23 hapšenja i odvođenja u samicu i 56 slučajeva mučenja bivših vladinih i sigurnosnih dužnosnika koje su počinile talibanske vlasti između 15. kolovoza 2021. i 15. lipnja 2022. U izvještaju UNAMA-e o stanju ljudskih prava u Afganistanu se zaključuje da je Odredba o amnestiji prekršena u nekoliko navrata.

Ove brojke ne uključuju desetke izvansudskih ubojstava, zlostavljanja i proizvoljnih uhićenja koje su izvršili skupina "Islamska država - Khorasan" i Fronta nacionalnog otpora Afganistana (NRF). NRF je branio dolinu Panjšir od talibanskih snaga do rujna prošle godine i još uvijek pokušava vratiti ovu regiju pod svoju kontrolu.

U lipnju 2022. Amnesty International (AI) izvijestio je o "mučenjima, izvansudskim pogubljenjima i proizvoljnim uhićenjima civila (optuženih da su pripadnici NRF-a) od strane talibana u pokrajini Panjšir".

'Prema novinarima neće biti prijetnji ni odmazde'

Tvrdnja: Glasnogovornici talibana ponovili su ovo obećanje dano organizaciji Reporteri bez granica, ističući svoju posvećenost nepristranom novinarstvu i slobodi medija - sve dok to ne zadire u talibanske "kulturne okvire".

DW-provjera činjenica: Netočno

Samo nekoliko dana nakon preuzimanja vlasti u Kabulu talibanski borci ubili su rođaka novinara DW-a, za kojim su se dali u lov. U rujnu 2021. Međunarodna federacija novinara (IFJ) izvijestila je da je Fahim Dashti, čelnik afganistanskog Nacionalnog sindikata novinara (ANJU), ubijen u sukobu između talibana i boraca NRF-a.

Organizacije za ljudska prava kažu da nemaju konkretne dokaze da su novinare ubili talibani.

Međutim, nema sumnje da se sloboda medija pogoršala otkad su talibani zauzeli Kabul. "Od preko 10.000 ljudi koji su radili u redakcijama afganistanskih medija u siječnju 2021. u prosincu te iste godine ih je bilo još samo 4.360", objavili su Reporteri bez granica u izvještaju krajem prošle godine. Također se navodi da je 231 medijska kuća, od 543 koliko ih je radilo u ljeto 2021., nestala odnosno ugašena u samo prva tri mjeseca talibanske vladavine.

Istraživanje koje su proveli ANJU i IJF pokazalo je da je 318 afganistanskih medija zatvoreno otkako su talibani preuzeli vlast. U siječnju 2022. glasnogovornik talibana rekao je za DW da režim nije zatvorio nijedan medijski kanal u zemlji. Dodao je međutim da su "neki mediji prestali raditi nakon što su ostali bez sredstava". U istom je intervjuu priznao da medijsko izvještavanje u Afganistanu mora slijediti pravila koja bi se u zapadnim zemljama mogla smatrati vrlo restriktivnim.

Nema više ilegalnih droga iz Afganistana

Tvrdnja: Nakon što su talibani preuzeli vlast, glasnogovornik Zabihullah Mujahid rekao je: "Uvjeravamo naše sunarodnjake, žene i međunarodnu zajednicu da nećemo proizvoditi nikakve narkotike." Podsjetio je svijet da su talibani još 2000. sveli proizvodnju droga na bazi maka na nulu i zamolio za međunarodnu pomoć u osiguravanju alternativnih usjeva.

DW-provjera činjenica: Nedokazano

Afganistan je desetljećima najveći svjetski proizvođač i izvoznik heroina i opijuma. Prema istraživanju Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), ova zemlja je 2020. proizvela oko 85% svih nefarmaceutskih opijata na svijetu.

Talibani su početkom travnja 2022. zabranili uzgoj i žetvu maka , prijeteći da će poljoprivrednike strpati u zatvor i spaliti im polja. Zamjenik ministra unutarnjih poslova za borbu protiv opojnih droga Mullah Abdul Haq Akhund rekao je za AP da talibani surađuju s drugim vladama i nevladinim organizacijama na pronalaženju alternativnih usjeva koji bi poljoprivrednicima osigurali prihod.

Za sada se čini da se talibani drže ovog obećanja. Prema studiji Svjetske banke iz 2004. godine proizvodnja maka u Afganistanu pala je gotovo na nulu nakon zabrane uzgoja 2000. godine od strane talibana. Ponovo je skočila nakon što su Sjedinjene Države svrgnule talibanski režim krajem 2001. godine.

No stručnjaci se pitaju koliko će biti djelotvoran i održiv pokušaj iskorjenjivanja proizvodnje opijata, bez obzira što bi uspjeh tog poduhvata mogao imati pozitivan impuls na vanjsko-političke odnose talibana sa svijetom. Trgovina drogom vitalni je dio afganistanskog gospodarstva, koji generira prihode u visini od 1,8 do 2,7 milijardi dolara u 2021. Udio prihoda od opijata iznosio je prethodnih godina 9 do 14 posto afganistanskog BDP-a.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu