Kakvo školovanje za afganistanske djevojčice?

Od ožujka ove godine bi djevojčicama i djevojkama u Afganistanu trebalo biti dozvoljeno da ponovo pohađaju školu. Barem je tako najavio Zabiulah Mudžahid, glasnogovornik talibanske vlade i zamjenik ministra kulture i informiranja. Obrazovanje za djevojčice i žene je "pitanje kapaciteta", rekao je on u intervjuu agenciji AP. "Pokušavamo riješiti ove probleme do sljedeće godine, kako bi mogli otvoriti škole i fakultete". Preduvjet je da učionice za dječake i djevojčice budu potpuno odvojene jedne od drugih. U gusto naseljenim područjima nije dovoljno samo odvojiti razrede, moraju postojati i odvojene školske zgrade za dječake i djevojčice. No, najveći problem zasad je pronaći dovoljno mjesta u domovima za učenice.

Razlog za oprezni optimizam?

Ellinor Zeino je do prošlog ljeta bila na čelu ureda Zaklade Konrada Adenauera u Kabulu i ona ne isključuje mogućnost da talibani barem donekle ispune svoje najave. Ova politička zaklada, bliska njemačkim kršćanskim demokratima je nakon preuzimanja vlasti od strane talibana, preselila svoje sjedište iz Kabula u Taškent, u Uzbekistanu.

Talibansko vodstvo je od samog početka govorilo da se u načelu ne protivi obrazovanju, uključujući obrazovanje za djevojčice, rekla je Zeino za DW. Međutim, „uvijek su postavljali dva preduvjeta” po tom pitanju. Prvi je bio „odvojenost po spolovima odnosno rodna segregacija u školama i javnom životu" a drugi da „nastavni program mora biti u składu s vjerskim idejama talibana".

Međutim, njihovi stavovi i izlaganja po tom pitanju ostali su vrlo nejasni. "I to mi se čini kao kritična točka: djevojčice će u budućnosti vjerojatno moći ići u školu, samo je pitanje što će tamo učiti", podvlači Ellinor Zeino.

Kambiz Ghawami, trenutni predsjednik Njemačkog odbora World University Service, organizacije koja se zalaže za školovanje djece širom svijeta, također je skeptičan u pogledu namjere talibana da djevojčicama i djevojkama otvore pristup obrazovanju. "Talibani su već nekoliko puta objavili da obrazovanje nije nužno", rekao je Ghawami za DW. Shodno tome, stanje s obrazovanjem, posebno za djevojke i mlade žene, je očajno. On se osvrće i na činjenicu da se nastavnicima već mjesecima ne isplaćuju plaće. „Većina nije imala drugog izbora nego napustiti školu i zarađivati kruh na druge načine."

Nezapamćena suša

Uz političke potrese, prošlog ljeta zemlju je pogodila i najveća suša u posljednjih nekoliko desetljeća. Ona je izazvala glad koja bi, prema procjenama UN-a, mogla pogoditi i do 23 milijuna ljudi. Izvanredno stanje utječe i na obrazovni sustav, kaže Ghawami. Prema statistici UN-a objavljenoj prije nekoliko dana, osam milijuna djece trenutno ne ide u školu, a to ne pogađa samo djevojčice nego i dječake. Kako bi se ublažila patnja stanovnika, glavni tajnik UN-a Guterres poziva SAD da „odmrzne” zamrznutu imovinu afganistanske vlade. On poziva i Svjetsku banku da deblokira paket od 1,2 milijarde dolara razvojne pomoći, koji su donatori blokirali iz političkih razloga, odnosno zbog kršenja ljudska prava od strane talibana.

Ghawami polaže malo nade u teoretski moguće uvjetovanje pomoći međunarodne zajednice zahtjevima za poštivanjem ljudskih prava, kao što je pravo na obrazovanje. On kaže da je malo vjerojatno da bi se na ovaj način moglo ostvariti zakonsko pravo mladih afganistanskih žena da idu u školu. "Moguće je da bi se neke afganistanske djevojke u jednom trenutku mogle vratiti u školu, ali to generalno neće promijeniti situaciju u zemlji. Talibani će to pokušati spriječiti, koliko god to bude moguće", smatra Ghawami.

"Voditi više računa o islamskom kontekstu"

Ellinor Zeino se zalaže za politiku malih koraka u cilju poboljšanja obrazovne situacije za djevojčice. Ona ističe da je značajan dio afganistanskog stanovništva konzervativan i da dijeli ideje talibana. "Čak je i tijekom posljednjih 20 godina u konzervativnim pokrajinama bila uobičajena praksa da se djevojčice u dobi od 12 do 14 godina ne šalje u škole i da ih se makne od javnog života, što je rezultat pritiska u društvu."

Kako bi zaštitila ženska i ljudska prava, Zeino savjetuje da se potraže protuargumenti, koji imaju uporište u islamu i da se talibanima ne dopusti da imaju monopol u tumačenju vjere. "Takav pristup na lokalnoj razini imali smo i mi u Zakladi Konrad Adenauer. Ljudska i ženska prava mogu se zaštititi u Afganistanu samo ako se mogu legitimirati ili objasniti na islamski način. Na temelju toga je onda potrebno istražiti u kojoj mjeri se može poboljšati ili proširiti mogućnost interpretacije koja bi bila u skladu s islamom"

Ovaj pristup gotovo da nije primjenjivan u posljednjih 20 godina, kaže naša sugovornica. Utoliko je važnije izvući prave zaključke iz neuspjeha misije u Afganistanu i to raspravom koja je prilagođena uvjetima koji vladaju u toj zemlji: "Jer, na drugi način, neće se moći utjecati na talibane. Oni djeluju iz zajedničkog uvjerenja. Oni ne dopuštaju da ih se stavi pod politički ili ekonomski pritisak. Zato su nam potrebni drugi načini", uvjerena je Ellinor Zeino.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu