Turska pred financijsko-političkim preokretom?

Zbog sastanka čelnika Turske središnje banke ovog četvrtka (22.6.) mnogi pogledi će biti uprti u Ankaru. Međunarodna financijska i devizna tržišta pomno promatraju ovu zemlju: željno iščekuju potvrdu da se valutna i financijska politika Turske urazumljuju.

Otkako je predsjednik Recep Tayyip Erdogan vratio u vladu bivšeg ministra financija i bankara Merril Lyncha Mehmeta Simseka, kao i to što je bivša američka bankarka Hafize Gaye Erkan postala nova šefica Turske središnje banke, sve je više znakova da je Erdogan zapravo dao zeleno svjetlo za preokret financijske politike.

Ponovo izabrani predsjednik je tokom proteklih dana više puta nagovještavao promjenu kursa. Ipak, nepovjerenje međunarodnih investitora u Erdoganovu svojeglavu gospodarsku i financijsku politiku je pak duboko.

Stručnjak za tržišta u razvoju Timothy Ash iz londonskog BlueBay Asset Managementa, koji se godinama intenzivno bavi Turskom, u jednom tweetu sredinom lipnja je sažeo težak zadatak koji je pred Simsekom, Erkanovom i njihovim kolegama: "Simsek, Erkanova i njihov tim ne oglašavaju se od imenovanja. Shvaćam da imaju velike zadaće da otkriju koliko su stvari loše. Ali mislim da će se uskoro morati obratiti financijskim tržištima i da ih moraju informirati. Kakav je plan? Je li 22. lipnja odlučujući dan?"

15 izgubljenih godina?

Tursko gospodarstvo se godinama nalazi u trajnoj krizi, masivna inflacija od skoro 40 posto (u svibnju 2023.) doslovno je uništila kupovnu moć ljudi u Turskoj. Djelomično je stopa poskupljenja skočila na preko 80 posto u 2022. A to su pak brojke državne statistike, koje mnogi stručnjaci čak smatraju uljepšanima.

Ova zemlja siromašna sirovinama tradicionalno uvozi znatno više robe nego što izvozi i zato se suočava s visokim deficitom. Turske potrebe za financiranjem izvana trenutno se procjenjuju na više od 200 milijardi američkih dolara. Istovremeno, raste zaduženost države: samo u prva četiri mjeseca, prema računici turskog ekonomista Tahsina Bakirtasa, deficit javnog proračuna eksplodirao je za 1.870 posto u odnosu na prethodnu godinu. Privatna domaćinstva su također visoko zadužena po stopi od oko 180 posto turskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Domaća valuta se pretvorila u vlastitu sjenu. Dok se početkom 2008. za jednu liru moglo dobiti nešto manje od 60 eurocenti, s trenutnim tečajem od 0,039 eura se dakle za jednu liru ne može više dobiti ni pola eurocenta. A zbog dramatičnog pada vrijednosti domaće valute i dalje rastu troškovi uvoza sirovina i robe.

Umjesto da podizanjem kamatnih stopa obuzda inflaciju, kao što to rade središnje banke u cijelom svijetu, predsjednik Erdogan, koji sebe opisuje kao „neprijatelja kamata", godinama koristi politički pritisak na središnju banku kako bi osigurao niske kamatne stope, čija posljedica je bila urušavanje sektora državnih financija.

U međuvremenu je turskoj državi voda došla do grla: devizne rezerve su gotovo posve iscrpljene. Samo ove godine je Turska središnja banka potrošila oko 25 milijardi dolara kako bi financirala gigantski deficit državnog proračuna i poduprla slabu liru. Kredite sada najvećim dijelom daju banke iz islamskih zemalja, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata. Osim toga, Erdoganova vlada, suočena s notornim nedostatkom deviza, prolazi iz krize u krizu pomoću financijskih injekcija i odgoda kredita prijateljskih režima kao što su Katar i Rusija.

Raste ovisnost o bogatim zaljevskim državama

Samo dvije banke iz Emirata, Abu Dhabi Commercial Bank (ADCB) i državna banka Emirates NBD iz Dubaija, dale su turskim bankama više od polovice kredita koji su im hitno potrebni. Ovo je rezultat istraživanja novinske agencije Bloomberg. Zapadne banke poput nizozemske ING ili njemačke Deutsche Bank trenutno su, za razliku od prošle godine, gotovo prepolovile svoje sudjelovanje u zajedničkim kreditima stranih banaka, takozvanim konzorcijalnim kreditima. S druge strane, u istom razdoblju su banke iz bogatih zaljevskih država učetverostručile svoje sudjelovanje u kreditiranjima.

Uz to, posljednjih godina došlo je do valutnih transakcija, tzv. Currency Swap Agreements s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom u iznosu od oko 20 milijardi američkih dolara, kako bi se popunile gotovo iscrpljene devizne rezerve Turske središnje banke.

Koliko je Erdogan ozbiljan?

Ekonomisti JPMorgana polaze od toga da će središnja banka u Ankari na sljedećem sastanku skoro utrostručiti trenutnu kamatnu stopu od 8,5 posto. Kamatne stope bi 22. lipnja vjerojatno mogle biti podignute na impresivnih 25 posto, pišu američki bankari u svojoj najnovijoj studiji. Do kraja godine analitičari JPMorgana očekuju kamatne stope od čak 30 posto.

Novi turski ministar financija Mehmet Simsek, kojeg je zbog financijsko-političkih nesuglasica Erdogan smijenio 2018. godine, najavio je prije nekoliko dana da će se njegova zemlja vratiti "racionalnim osnovama" gospodarske i financijske politike. Čak je i predsjednik Erdogan nedavno govorio o "brzim mjerama".

Prema izvještajima turskih medija od srijede, Erdogan je nakon povratka iz posjeta Azerbajdžanu rekao: "Nakon razgovora s našim ministrom financija dozvolili smo da se, u dogovoru s Turskom središnjom bankom, brzo poduzmu mjere." Za političke analitičare Erdoganove riječi sugeriraju da je svom ministru financija i novoj guvernerki Turske središnje banke dao zeleno svjetlo za povećanje kamatnih stopa.

Erdogan je posljednjih godina više puta mijenjao čelnike središnje banke kako bi provodio svoju neortodoksnu politiku jeftinog novca i niskih kamata. Hafize Gaye Erkan je peta osoba na poziciji guvernera od 2019. godine.

Ali, koliko je odlučna ova apsolventica američkog elitnog sveučilišta Princeton i bivša bankarka Goldman Sachsa kada je u pitanju izvlačenje Turske iz financijsko-političke krize? Međunarodni investitori i ekonomisti su u više navrata naglašavali da Turskoj, da bi obuzdala galopirajuću inflaciju, nije dovoljno samo znatno podizanje kamatne stope.

I Erdoganove mjere, koje su često iznenađujuće i unutarnjopolitički motivirane, drže strane investitore podalje od Turske. Kratkoročni devizni propisi ili obveza poslovanja u domaćoj valuti umnogome su urušili povjerenje ulagača. Velike investicije, poput izgradnje velikog postrojenja za sklapanje Volkswagenovih vozila, godinama su na čekanju.

Nova šefica središnje banke Erkan sa sobom donosi iskustvo u upravljanju rizicima iz SAD-a: do nedavno je ova 44-godišnjakinja radila za američku regionalnu banku First Republic, kojoj je prijetio bankrot, a koja je u međuvremenu preuzeta od strane JPMorgana.

Erdogan inflaciju s trenutnih oko 40 posto namjerava smanjiti do jednoznamenkaste iznose. A istovremeno želi ostati privržen svojoj politici "niske inflacije i niskih kamata", kako je, prema vlastitoj izjavi, rekao novoj šefici Turske središnje banke. "Ako Bog da, ni naš ministar financija ni guvernerka naše središnje banke neće nas osramotiti", rekao je Erdogan. "Nadam se da ćemo postići pozitivne rezultate."

To da je Sahap Kavcioglu, prethodnik Erkanove na čelu te institucije koji je značajno smanjio kamatne stope u skladu s Erdoganovom željom, postao novi šef turskog nadzornog tijela za bankarstvo, inozemni analitičari su propratili sa zanimanjem. Erik Meyersson, glavni strateg za tržišta u razvoju pri švedskoj banci SEB, u skladu s tim je upozorio: nova uloga dosadašnjeg šefa središnje banke Kavcioglua znači da bi se Erdoganova neortodoksna financijska politika "u svakom trenutku mogla ponovo vratiti".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu