Erdoganov "kineski model"

Tursko gospodarstvo godinama muči turbo inflacija, a onda zbog enormnog rasta cijena trpi stanovništvo. Energenti, stanarine i osnovne namirnice su preskupe. Mnogi građani su posebno ljuti što vlada u Ankari i predsjednik Recep Tayyip Erdogan ne poduzimaju ništa da zaustave ovakav razvoj – naprotiv.

To se pokazalo i posljednjih tjedana: po Erdoganovom nalogu Središnja banka Turske je sredinom studenoga smanjila kamatne stope sa 16 na 15 posto. No snižavanje temeljne kamatne stope u slučaju inflacije je vrlo neobično. Jer središnje banke obično povećavaju kamatnu stopu kako bi zaustavile ovakav razvoj.

I račun je odmah stigao na naplatu: turska lira je ponovo izgubila na vrijednosti. Tako se sada za jedan dolar mora izdvojiti čak 14 lira, oko 50 posto više nego prije samo mjesec dana. Inflacija je također znatno porasla i sada je prešla 21 posto.

Apsurdna usporedba s Kinom

Svatko tko je pomislio da će Erdogan možda nakon ovog fijaska promijeniti mišljenje grdno se prevario. Umjesto toga, on poziva na strpljenje i obećava kako će ova monetarna politika na kraju imati pozitivne dugoročne posljedice. Uskoro će se povećati investicije i proizvodnja, a povećat će se i izvoz, tvrdi turski predsjednik. Ovakav pristup u gospodarskoj i monetarnoj politici liči „kineskom modelu“, rekao je Erdogan pred Upravnim odborom vladajuće AKP, a prenijeli su turski mediji.

I zaista, slaba valuta čini domaći izvoz jeftinijim i zbog toga privlačnijim. I Kini se u prošlosti često predbacivalo da svom izvozu daje konkurentsku prednost umjetno devalviranom valutom. Međutim, s obzirom da u određenim granicama kurs juana određuje Središnja banka Kine, tom valutom se ne može u potpunosti slobodno trgovati.

Erdogan vidi i druge sličnosti između Turske i Kine. Gospodarstva dviju zemalja su uspjela rasti čak i u 2020., godini korona-krize. Osim toga, obje zemlje su omiljene kod stranih investitora zbog niskih plaća radnika i troškova proizvodnje. Ipak, mnogi stručnjaci i oporbeni političari smatraju da je Erdoganova usporedba s Kinom - apsurdna.

Loša usporedba s Kinom

Turska se ne može orijentirati prema kineskom modelu, jer zemlja nema tako veliku ekonomiju i tako brojno stanovništvo, kaže Arda Tunca, direktor tvrtke za pružanje financijskih usluga Eko Faktory. „Tamo je na djelu poptuno drugačija gospodarska dinamika“, kaže Tunca. „Kina je najmnogoljudnija zemlja na svijetu i svojim prodizvodnim kapacitetima privlači čitav svijet.“

I za razliku od Turske, Kina nije zapostavila obrazovanje kvalificirane radne snage. Ovaj ekonomski stručnjak sumnja da Turska ima dovoljan broj stručnih kadrova da proizvodnju učini inovativnijom. Umjesto toga, turska vlada se oslanja na jefitnu radnu snagu iz Sirije i Afganistana. „Da bi se industrijalizirala, Turska bi trebala slijediti gospodarsku politiku koja bi omogućila dugoročan rast proizvodnje, umjesto što se igra kursevima i kamatnim stopama“, kaže Tunca.

Murat Birdal, ekonomist s Istanbulskog sveučilišta, dodaje da je kineski model sve samo ne poželjan za Tursku. To je model koji mogu primijeniti samo autoritarni režimi. Birdal također naglašava da kineska privreda ne raspoređuje bogatstvo na cijelo stanovništvo.

Nanosi li Erdogan štetu vlastitim biračima?

A turski predsjednik Erdogan je svojevremeno svoj uspjeh zasnovao upravo na činjenici da je cjelokupnom stanovništvu omogućio korist od gospodarskog rasta 2000-ih godina. Dio kolača su čak dobili i oni stanovnici u slabo razvijenim anatolijskim pokrajinama.

Sada prvenstveno Turkinje i Turci s manjim primanjima, među kojima je i veliki broj Erdoganovih glasača, trpi zbog visoke inflacije. To je trend koji predsjednik pritiskom na Središnju banku samo još povećava.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu