Turska i zaljevske države: komplicirani odnosi

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan početkom ovoga tjedna tri dana putuje po Arapskom poluotoku: u Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.

Cilj putovanja: sklapanje milijardskih poslova. Tu bi se moglo raditi o raznim vidovima ulaganja - o privatizaciji turskog državnog vlasništva, direktnim investicijama, poslovima industrije naoružanja, preuzimanju tvrtki i narudžbama za turske proizvođače.

„Tijekom našeg posjeta imat ćemo priliku osobno razgovarati o podršci koju te tri zemlje žele dati Turskoj", izjavio je Erdogan prije putovanja. I dodao da su te države već najavile ulaganja u Tursku te izrazio nadu da će tijekom posjeta doći i do konačnog dogovora.

Turska se nada direktnim investicijama vrijednim oko deset milijardi eura, izjavili su visoki turski dužnosnici za novinsku agenciju Reuters. Oni također procjenjuju da Turska dugoročno treba ukupne investicije od 25 do 30 milijardi dolara.

Radi se o novcu

Kod ovog Erdoganovog posjeta zaljevskim državama glavna tema su financije. Jer, tursko gospodarstvo je opasno poljuljano, za što ekonomski stručnjaci krive Erdoganovu politiku. Inflacija u Turskoj je velika, turska lira ima rekordno nizak tečaj, a državne izdatke je već sada nemoguće obuzdati.

Zato se bolji odnosi s bogatim zaljevskim državama smatraju odlučujućima za saniranje gospodarstva, a time i za učvršćenje Erdoganove vlasti. One su već pomogle kratkoročnom obuzdavanju krize. S jedne strane, tzv. valutnim swapom kojim su preuzele turske lire i za to vladi u Ankari dale čvrste valute. Time se privremeno zaustavio pad tečaja lire. S druge strane, direktnim uplatama u turski državni proračun.

Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati stavili su u sklopu valutnog swapa Turskoj na raspolaganje 20 milijardi dolara. U ožujku je Saudijska Arabija uplatila pet milijardi dolara u tursku središnju banku kako bi pomogla posrnulom turskom gospodarstvu.

Turska je odnosima s ta tri bogata susjeda u zadnjih nekoliko desetljeća prošla sve moguće faze: od suparništva preko prekida svih veza pa sve do popuštanja napetosti. U posljednje vrijeme došlo je do približavanja.

Turska i Katar – dobri odnosi

Turska je 2014. godine za vrijeme ozbiljne diplomatske krize podržala Katar. Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija tada su željeli vanjskopolitički izolirati Katar zbog navodne bliskosti s Iranom i radikalnim islamističkim skupinama. Diplomatski sukob je eskalirao i doveo do toga da je Katar od 2017. bio tri i pol godine pod sankcijama koje su ga teško pogodile. No Turska je i u tom razdoblju nastavila slati hranu, vodu i lijekove.

Katar se odužio političkom podrškom i ulaganjima u Tursku. Od 2016. do 2019. katarske investicije u Turskoj porasle su za 500 posto.

Stručnjaci iz nizozemskog trusta mozgova Clingendael pojašnjavaju da Turska Kataru nudi „zaštitu koja mu je potrebna kako bi zadržao samostalnu vanjsku politiku koja može odoljeti pritiscima Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata". A za Tursku je to partnerstvo, kažu stručnjaci, mogućnost za ostvarivanje „njezinih težnji za blagom vodećom pozicijom u sunitskom svijetu".

Financijsko prijateljstvo s Ujedinjenim Arapskim Emiratima

I diplomatski odnosi Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata su bili znatno narušeni kada je Ankara stala na stranu Katara. No kada je Katar 2021. godine ponovo prihvaćen u krilo zaljevskih država, popravili su se i odnosi Turske prema bivšim protivnicima.

Tri dana nakon Erdoganove izborne pobjede u svibnju Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati su potpisali trgovinski sporazum koji bi u idućih pet godina mogao dostići vrijednost od oko 40 milijardi dolara.

Turska i Saudijska Arabija – burni odnosi

„Turska i Saudijska Arabija su oduvijek važni regionalni konkurenti koji se bore za utjecaj i vodstvo", napisao je u svibnju Sinem Cengiz sa Sveučilišta u Kataru u jednoj analizi za Gulf International Forum.

Tijekom tzv. Arapskog proljeća Turska je u pojedinim zemljama stala na stranu protivnika vlade – primjerice u Siriji. Saudijska Arabija, ali i druge zaljevske države se boje „da bi Turska mogla imati agresivne namjere i da se pokušava miješati u unutarnje poslove drugih zemalja i proširiti svoj utjecaj u arapskom svijetu", objasnio je u jednoj analizi krajem 2021. godine Saban Kardas, profesor međunarodnih odnosa na sveučilištu TOBB u Ankari. „One su u tome vidjele neku vrstu neoimperijalističkog začetka i odlučile gledati na Tursku kao na destabilizirajući element."

Činjenica da se Turska sve više etablira kao vođa islamskog svijeta razljutila je Rijad. Tu ulogu je tradicionalno imala Saudijska Arabija koja se smatra globalnim vođom sunitsko-muslimanske zajednice.

Unatoč dugogodišnjem suparništvu odnosi između Rijada i Ankare su se u zadnje vrijeme popravili. Saudijska Arabija, najveće gospodarstvo među zaljevskim državama i jedna od najbogatijih nacija svijeta, zna da gospodarski odnosi s Turskom za obje zemlje otvaraju znatne mogućnosti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu