Rushdie skinut s respiratora, napadač rekao da nije kriv

Čuveni pisac Salman Rushdie, porijeklom iz Indije, napadnut je u petak (12.8.) u gradu Chautauqua u saveznoj američkoj državi New York. Policija je potvrdila da je ovaj 75-godišnjak zadobio najmanje po jednu ubodnu ranu u predjelu vrata i trbuha, te da je napadač uhapšen. Pisac je nakon napada, helikopterom prebačen u obližnju bolnicu gdje je trenutno priključen na aparat za disanje i ne može govoriti, potvrdio je njegov menadžer Andrew Wylie. Živci na ruci su mu prekinuti, a jetra oštećena, riječi su njegovog menadžera Andrewa Wylieja.

Napadač je bio Hadi M. 24-godišnji Amerikanac koji živi New Jerseyu, potvrdio je glasnogovornik policije James O'Callaghan na konferenciji za novinare. Osim Rushdieja, napadnut je i moderator koji je bio na pozornici sa piscem, te zadobio lakše tjelesne povrede, prenosi njemački list Spiegel. Napadač je u međuvremenu izveden pred suca gdje je izjavio da se ne osjeća krivim.

Bradley Fisher, jedan od prisutnih na događaju, rekao je novinskoj agenciji Reuters da je jedan muškarac iznenada skočio na pozornicu: „Počeo je udarati Rushdieja, izgledalo je kao da ga udara šakom u prsa. Zatim je ponovio udarce u prsa i vrat. Ljudi su vrištali.”

Prema riječima drugog svjedoka, Rushdie je nakon napada pao na zemlju, a prisutni su pritekli u pomoć, digli mu noge u zrak kako bi gornji dio tijela imao dovoljno krvi, dok su drugi držali napadača. U publici je bio i liječnik koji je također pritekao u pomoć.

Motiv čina trenutno nije jasan, a prema prviminformacijama napadač vjerojatno nije imao suučesnika. "U ovom trenutku pretpostavljamo da je radio sam, ali još utvrđujemo sve činjenice", rekao je O'Callaghan.

Reakcije: Napad na slobodu govora i misli

Jučerašnji napad je izazvao zgražanje širom svijeta. Chuck Schumer, američki senator i vođa većine u Senatu napisao je na Twitteru da je taj čin "napad na slobodu govora i slobodu misli, dvije osnovne vrijednosti naše zemlje".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron napisao je da je Rushdie pogođen "mržnjom i barbarstvom", dok je odlazeći britanski premijer Boris Johnson izjavio da je "užasnut" što je Rushdie napadnut dok je "koristio pravo koje nikada ne bismo trebali prestati braniti".

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres također je reagirao užasnut, a šokirani su i u Udruženju američkih autora "PEN America", čiji je Rushdie član. Iz ovog udrženja su izjavili da su "zaprepašteni vijestima o brutalnom napadu" na Rushdieja: "Ne postoji nijedan uporediv slučaj javnog nasilnog napada na nekog pisca na američkom tlu".

I u Njemačkoj su šokirani napadom na glasovitog pisca. Savezna ministrica kulture Claudia Roth (Zeleni) izjavila je da to bio napad na slobodu književnosti i slobodu misli, dok je savezni ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) bio šokiran i poželio je Rushdieju brz oporavak. Dopredsjedavajući Zelenih Omid Nouripour napisao je da je riječ o najgorem "plodu mržnje koju je desetljećima raspirivao i financirao iranski režim".

Kakve su reakcije u Iranu?

Napad na Ruždija pozdravljen je u iranskim medijima. Provladin list „Kajhan”, čijeg glavnog urednika postavlja iranski sekularni i duhovni vođa Ali Hamnei, rekao je u subotu: „Tisuću puta bravo (...) za hrabru i odgovornu osobu koja je napala odmetnika i zlog Salmana Rushdieja u New Yorku. Ruka čovjeka koji je zavrnuo vrat neprijatelju Božijem mora se poljubiti.“

Naslov tvrdolinijaških novina „Vatan Emroz“ glasio je: „Nož u vratu Salmana Ruždija“. List „Chorasan” donosi naslov: „Sotona na putu u pakao”. Novina Asr Iran objavila je u svom online izdanju citat Hamneija koji kaže da će „strijela" koju je ispalio bivši iranski revolucionarni vođa ajatolah Homeini jednog dana pogoditi metu. Od čelništva u Teheranu još nije stigla nikakva izjava.

Sotonski stihovi

Rushdiejeva knjiga „Sotonski stihovi", koju mnogi muslimani smatraju bogohulnom, zabranjena je u Iranu od 1988. godine. Godine 1989., pokojni vrhovni vođa Irana,ajatolah Ruholah Homeini, izdao je fetvu kojom se pozivalo na ubojstvo Rushdieja i svih onih koji su uključeni u distribuciju njegove knjige. Za ubojstvo ovog pisca u zemlji je tada ponuđena i nagrada od više od tri milijuna dolara.

Kasnije je zaista i ubijen japanski prevoditelj knjige, a Rushdie se morao sakriti i dobio je policijsku zaštitu. Međutim, situacija se smirila kasnih 1990-ih nakon što je vlada Irana 1998. godine izjavila da više ne podržava Rushdiejevo ubojstvo.

Uprkos tome, prijetnje i bojkoti književnih događaja na kojima je Rushdie prisustvovao ne jenjavaju. Činjenica da je kraljica Elizabeta II Rushdieja 2007. godine proglasila vitezom, izazvala je proteste u Iranu i Pakistanu. Međutim, prema riječima njegovog prošlogodišnjeg izdavača, fetva ajatolaha više nema nikakvog značaja za pisca: "Rushdieju više nije ograničena sloboda kretanja i više mu nisu potrebni tjelohranitelji", ustvrdio je.

Autor je rođen 1947., u godini kada je Indija proglasila nezavisnost, u metropoli Mumbaiju (tadašnjem Bombaju). Kasnije je studirao povijest na King's College u Cambridgeu. Svoj autorski iskorak ostvario je knjigom "Djeca ponoći", koja je 1981. godine nagrađena renomiranom Bookerovom nagradom.

Članak napisan 13.8. aktualiziran je u nedjelju 14.8.

as/dr (tagesschau, spiegel)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu