Presuda Stanišiću i Simatoviću i karakter rata u BiH

"Pretresno vijeće je zaključilo da je postojao udruženi zločinački pothvat i da mu je zajednički zločinački cilj bio prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba iz velikih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine putem počinjenja ubojstava, deportacije i progona", navodi se u dijelu presude Apelacijskog vijeća Međunarodnog mehanizma za kaznene sudove u presudi Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, bivšim prvim ljudima Državne bezbjednosti Srbije.

Presuda je u Bosni i Hercegovini različito dočekana, a to je očekivano ako se uzmu u obzir stavovi i nakon ranijih presuda međunarodnog tribunala. Predstavnici bošnjačkih udruženja žrtava rata u BiH smatraju da je presudom Simatoviću i Stanišiću potvrđeno sudjelovanje Srbije u „agresiji na BiH".

„Ova dvojica dokaz su da je Srbija sudjelovala u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Tribunal je dokazao da je počinjen genocid u Srebrenici i svi drugi zločini. Nadam se da će ova presuda doprinijeti pomirenju i priznanju odgovornosti za počinjene zločine“, rekla je nakon presude Kada Hotić, iz Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa.

„Sud protiv Srba"

S druge strane, političari srpske nacionalnosti smatraju da je sud u Haagu od njegovog utemeljenja radio protiv jednog naroda i da ovakve presude neće dovesti do pomirenja.

„Još više ima nerazumijevanja, a ubojice Srba nisu privedeni pravdi. Njihova ranija odluka da vojno i političko rukovodstvo Srba u Srpskoj i Srbiji dovedu u Haag i osude vjerojatno se sada završava. Nisu imali nikakve činjenice u navedenom predmetu, kao ni protiv Vojislava Šešelja i Biljane Plavšić i mnogo čega drugoga”, rekao je predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Iako je i nakon ranijih presuda rukovodstvu Republike Srpske tijekom rata, nekoliko puta pokretana rasprava o karaktera rata u BiH, presudom Simatoviću i Stanišiću, još jednom se ovo pitanje našlo na dnevnom redu.

„Ova presuda je pokazala da u BiH nije bio građanski, već međunarodni sukob u kojem su sudjelovala i politička vodstva susjednih zemalja, u ovom slučaju konkretno Beograda“, rekao je glavni tužitelj Serge Brammertz nakon izricanja presude. On je istaknuo da se radi o individualnoj odgovornosti vojnog i političkog vodstva, u ovom slučaju rukovoditelja obavještajnih službi.

Individualna odgovornost

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, kaže da je sud potvrdio pravu prirodu rata vođenog u BiH.

„Pravomoćnim presudama, uključujući presude o UZP-u, dokazano je da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Susjedne države su vodile rat u cilju stvaranja "Velike Srbije” i u jednom razdoblju rata "Velike Hrvatske”. Ova presuda je važna jer su pravomoćno osuđena dvojica bivših šefova DB-a Srbije što potvrđuje agresiju na BiH“, rekao je Bećirović, navodeći da sud nije sudio narodima, već utvrđivao individualnu odgovornost.

Ovo je jedna u nizu presuda za ratni zločin, izvršenih od strane onih koji su tada predstavljali SR Jugoslaviju, smatra Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose iz Beograda, koji ne vjeruje da bi presuda mogla odrediti karakter rata u BiH.

„Ja znam čemu služe Brammertzove izjave, ali to nikome ne pomaže. Jer ako mi zaboravimo stvarnu prirodu rata, onda ćemo se vrtiti u krugu tko kome treba platiti odštetu i tko je više ili manje kriv“, kaže Janjić, navodeći da je nesporno utvrđeno da je tadašnji vrh Srbije odgovoran za zločine.

„Kvalifikacija je puno manje važna od zločinaca koji su osuđeni. Isključivi narativi da jedni nisu uopće krivi i da se radi o propagandi ili s druge strane, da je tadašnja Jugoslavija odgovorna za sve probleme intervencijom u BiH i Hrvatskoj, neće biti promijenjeno nikakvim presudama“, ističe Janjić, uz dodatak da to treba prepustiti povijesti i građanima.

„Srpski svet" i „Velika Srbija"

Presudom su Stanišić i Simatović proglašeni, što se tiče BiH, krivim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu, Bosanskom Šamcu i Sanskom Mostu. Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, u istu je ravan stavio ideju „Velike Srbije“ i kako ga naziva aktualni projekt „srpskog sveta".

„Kada pogledate tko o tome govori, stječe se dojam da od zagovornika “srpskog sveta” nema većih mirotvoraca. Ali to nije tako. Da nije tako, to znaju i pojedini dijelovi međunarodne zajednice koji blagonaklono gledaju na projekt “srpskog sveta”, koji je samo nastavak projekta Velike Srbije“, kaže Komšić.

U Hrvatskoj smatraju da su, iako je Mehanizam donio presudu koja se tiče i ove zemlje u kontekstu počinjenih ratnih zločina, presudom trebali biti obuhvaćeni i zločini u Vukovaru i Škabrnji.

„Oni su ratovali ovdje kod nas i u Bosni, što opet ne znači da je to samo po sebi klasični ratni zločin. To može voditi ratnom zločinu i ja prema svemu onom što znam i vidim i vidio sam, bez obzira na to što su oni Srbi i radili za srpsku stranu, ja mislim da su oni krivi“, rekao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, upitan da prokomentira presudu.

Negiranje presuda

Predsjednica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič, smatra da nema sumnje da presuda Stanišiću i Simatoviću dodatno potvrđuje međunarodni karakter rata.

„Ratovi su se vodili između država, ali vrlo je važno da je pokazano da su čelnici državne bezbjednosti Srbije uključeni u UZP i mislim da je to jako bitno za obitelji preživjelih", kaže Teršelič, navodeći da cijeli teret neprocesuiranih slučajeva sada ostaje na domaćim pravosuđima, i napominje da nažalost ima sve manje svjedoka.

Teršelič podsjeća da je sve više negiranja presuđenih činjenica, ali očekuje od obitelji žrtava da nastave s borbom. A to bi se, ako je suditi po riječima predsjednice udruženja Majki enklava Srebrenica i Žepa Munire Subašić, moglo nastaviti u obliku dalje pravne borbe, ne samo protiv Srbije nego i protiv Republike Srpske.

„Genocid je nažalost presuđen samo za Srebrenicu, ali ne i za Šamac, Doboj, Bijeljinu. Sada je potvrđeno da je u njima izvršen udruženi zločinački pothvat uz sudjelovanje Srbije. Žrtve na ovome neće stati. Naši odvjetnici su uspjeli da se presudi jednoj Nizozemskoj, a sad ćemo tražiti pravdu i od Srbije i od Republike Srpske“, rekla je Subašić.

Narodi će odlučivati

Bivši sudac i tužitelj iz Tuzle Vehid Šehić, ranije je govorio o reperkusijama haških presuda na dio koji se odnosi na eventualne promjene ustavnog uređenja BiH. On je još nakon prvostupanjske presude bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću 2016. godine, za DW govorio o mogućem utjecaju te presude (koja je imala kazneni karakter) na rješavanje političkih pitanja u zemlji.

„Onog trenutka kada je potpisan Daytonski sporazum, prestale su pravne mogućnosti da se dođe do dekonstrukcije ovakve BiH, jer se radi o međunarodnom ugovoru. S druge strane, pred Međunarodnim sudom u Haagu ne može se pokrenuti nikakav postupak iz jednog jednostavnog razloga – Republika Srpska nije država. Zato će ustavno-pravno uređenje Bosne i Hercegovine ostati ovakvo sve do eventualnog dogovora njezinih naroda i građana o mogućoj drugačijoj državnoj konstrukciji“, rekao je tada Šehić.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, reagirao je na presudu Stanišiću i Simatoviću, izrazivši nadu da će presuda pomoći preživjelima i obiteljima žrtava da pronađu mir i spokoj. Presudom se, kaže, ispunjava zadatak Mehanizma, koji se odnosi na procesuiranje predmeta najtežih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije.

„Međutim, to ne može značiti da će oni koji su počinili ove zločine, a kojima još nije suđeno, ostati nekažnjeni. Moramo osigurati da domaći sudovi učinkovito procesuiraju preostale predmete ratnih zločina“, zaključio je Schmidt.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu