1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Suđenje Stanišiću i Simatoviću: hoćemo li ipak saznati više?

Dževad Sabljaković
15. kolovoza 2019

Nakon ljetnog prekida, nastavlja se suđenje šefovima Državne bezbjednosti Srbije i opet će samo pred sudom biti Simatović, Stanišiću je odobreno bolovanje. U prvom dijelu suđenja se saznalo malo...

https://p.dw.com/p/3Nrix
Den Haag Internationaler Gerichtshof Prozess Franko Simatovic und Jovica Stanisic
Foto: Reuters/M. Kooren

Dvanaest zasjedanja sudskog vijeća na ponovljenom suđenju Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću optuženih za ratne zločine u BiH i Hrvatskoj od 1992. do 1995. na kojima njihova obrana izlaže svoje argumente, bilo je zatvoreno za javnost. Nije poznato što su rekli svjedoci u obranu dvojice nekadašnjih šefova Državne bezbjednosti Srbije koji su na dva suđenja – najprije u Haškom tribunalu, čija oslobađajuća presuda je poništena, a potom pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) – optuženi za zlostavljanja, ubojstva, deportacije i progone Hrvata i Bošnjaka.

Njih dvojica, naglašava se u optužnici, nisu osobno počinili zločine, ali su osnivali, opremali, financirali i naoružavali formacije koje su zločine izvršile u Kninskoj krajini i Slavoniji u Hrvatskoj te općinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most, Zvornik i Trnovo u Bosni i Hercegovini.

Zbog toga je tužilaštvo Haškog tribunala na prvom, a potom i Mehanizma za međunarodne krivične postupke na drugom suđenju, tvrdilo i dokazivalo da su Stanišić i Simatović sudionici udruženog zločinačkog poduhvata na čijem je čelu bio predsjednik Srbije Slobodan Milošević. Cilj tog poduhvata bio je prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s velikih područja Hrvatske i BiH.

Arkan u blizini Osijeka 1995.
Optuženi uporno tvrde kako nisu niti osnovali, niti imali veze sa paravojnim jedinicama poput Arkanove.Foto: Getty Images/AFP

Državna bezbjednost Srbije nije osnovala Škorpione

Pošto je tužilaštvo i na ponovljenom suđenju završilo svoj dokazni postupak, riječ su 18. lipnja dobili odvjetnici optuženih, ali za mjesec dana do ljetne sudske pauze od 18.7. i završava 20.8., čuo se samo jedan odvjetnik optuženih. Wayne Jordash iz odvjetničkog tima Jovice Stanišića, koji je rekao kako će opovrgnuti sve navode tužbe: Državna bezbjednost Srbije i Stanišić kao njen šef, nisu osnovali ni Škorpione, ni Arkanove Tigrove niti bilo koju paramilitarnu formaciju. Stanišić i njegov pomoćnik Simatović boravili su u Kninskoj krajini samo radi „obuke policijskih snaga za samoobranu srpskih sela", a ne radi formiranja jedinica za etničko čišćenje ne-Srba. U BiH nisu imali ni tu ulogu. Jedinice koje su počinile zločine bile su pod kontrolom Službe javne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i njenog tadašnjeg načelnika Radovana Stojičića Badže, koji je ubijen 1996. godine. To će dokazati izvođenjem 19 svjedoka od kojih je 15 dalo iskaz i na prvom suđenju.

Odvjetnici drugog optuženog, Franka Simatovića nisu iskoristili pravo na uvodnu riječ, ali će, prema onome što su rekli na zasjedanju uoči dokaznog postupka, njihovi argumenti biti slični. Oni će izvesti 24 svjedoka od kojih je 13 također već ispitano.

Frank Simatović
Na prvom zasijedanju Suda nakon ljeta, 20. kolovoza će opet biti samo Frank Simatović.Foto: picture-alliance/dpa/M. Beekman Pool

Stanišić još uvijek bolestan

Na prvom i jedinom zasjedanju u dokaznom postupku obrane koje se moglo pratiti u direktnom prijenosu bio je prisutan samo Simatović. Odsustvo Stanišića, kojeg zastupa advokat Jordaš, nije objašnjeno, ali prema ranijim dokumentima, njemu je zbog bolesti odobren boravak na privremenoj slobodi nakon prvih zasjedanja ponovljenog suđenja u ljeto 2017. godine i ta odluka je još na snazi. U tri transkripta sudskih zasjedanja zabilježeno je: "Optuženi Stanišić je odsutan."

Iz oskudnih podataka do kojih su izvještači mogli doći: nekoliko početnih minuta direktnih prijenosa koliko su oni trajali tek da se predstave zastupnici obrane i tužbe, i po zapisnicima zasjedanja iz kojih je izbrisano sve što je rečeno u sudnici osim tehničkih i formalno pravnih naputaka, moglo se malo što doznati. Jedino se na zasjedanju od 25. lipnja moglo saznati kako je predsjedavajući Pretresnog vijeća, sudac Burton Hall rekao da je Stanišićeva obrana predočila zahtjev Srbije da svjedoci RJS-002 do 005 daju iskaz uz zaštitne mjere "iz razloga nacionalne bezbjednosti i zaštite privatnog života tih svjedoka". Iz istih razloga zahtijevalo se i eliminiranje njihovih svjedočenja iz javnih sudskih zapisnika i uobičajenu anonimizaciju i zaštitu svjedoka. To je Sud odobrio.

Slobodan i Marko Milošević, u pozadini Stanišić
Optuženi i dalje svu krivicu svaljuju na Radovana Stojčića - Badžu: tu je Milošević na njegovom pogrebu, zajedno sa sinom Markom - i Stanišićem.Foto: picture-alliance/dpa/dpaweb

Hoće li obrana željeti pažnju javnosti?

Ni do danas nema informacije o tome da li je ta rasprava završena i konačna odluka donesena. Iz zapisnika do 18. srpnja može se zaključiti kako su oni saslušani, ali se ne zna ništa više. Troje od njih, kako je rekao advokat Jordaš u uvodnoj riječi, pripadnici su Državne bezbjednosti Srbije. Zato su njihova imena i svi podaci koji bi mogli poslužiti da budu identificirani, izbrisani iz sudskih zapisnika.

Pretresno vijeće je i optuženom Simatoviću odobrilo privremenu slobodi za vrijeme ljetne pauze i on se treba vratiti u pritvor ovog četvrtka. Jovici Stanišiću je odobreno da ne sudjeluje na suđenju još do kraja listopada, pošto je procjena Vijeća kako je "privremeno nesposoban putovati". No i nakon pauze, teško je reći hoće li javnost saznati nešto više o zločinima za koje su optuženi: ovi čelnici Službe državne bezbjednosti Srbije u vrijeme ratova na području bivše Jugoslavije su posljednji dužnosnici Srbije koji su optuženi za ratne zločine. Zato se javnost može samo nadati kako ostatak dokaznog postupka njihove obrana neće proteći na zatvorenim zasjedanjima. Jer time bi bila uskraćena saznati ne samo argumente obrane optuženih, nego indirektno čuti odgovor na pitanje o učešću Srbije u ratovima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.