Neformalni optimizam hrvatskih istočnih susjeda

Okupljeni za zajedničkim stolom u Bruxellesu, na inicijativu šefice diplomacije EU-a Federice Mogherini, čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije su, poslije višemjesečnih „prepucavanja" na daljinu, podizanja napetosti u svojim državama i preko granica, ali i izazivanja frustracija među dužnosnicima Unije koji se bave tom regijom, sjeli oči u oči i razgovarali.

„Svi prisutni pokazali su punu posvećenost radu na EU-integracijama. Oni su ponovili opredijeljenost i jak interes za jačanje suradnje i ostvarivanje opipljivih rezultata namijenjenih građanima te regije. Naglasili su privrženost dobrosusjedskim odnosima i produbljivanju regionalnog razumijevanja kroz međusobno poštivanje i suradnju", poruka je Federice Mogherini poslije pet sati provedenih, što u bilateralnim razgovorima, što na zajedničkoj radnoj, neformalnoj večeri sa zapadnobalkanskom šestorkom.

Pred sastanak EU-Zapadni Balkan u Bruxellesu su naglašavali potrebu da se ohrabri zajednički rad država u regiji, ali i regije s Europskom unijom. Sastanak je trebao biti svojevrsni nastavak razgovora koje su čelnici šest zapadnobalkanskih zemalja imali sa šeficom EU-diplomacije početkom ožujka, kada je Mogherini bila u posjetu regiji i kada se, prema ocjeni šefa slovačke diplomacije Miroslava Lajčaka, sa Zapadnog Balkana „vratila frustrirana". Iako je ovoga puta sastanak bio neformalan, bez zajedničkog obraćanja medijima, šefica diplomacije EU-a potrudila se da odmah sazna koje su poruke okupljeni premijeri poslali iz Bruxellesa u svoje države i regiju. Ono što je Federica Mogherini ovoga puta mogla čuti od Denisa Zvizdića, Ise Mustafe, Zorana Zaeva, Duška Markovića, Aleksandara Vučića i Edija Rame bila je glazba za njezine uši.

Što je to realni optimizam?

Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić kaže da je nužno da na Zapadnom Balkanu svi zajedno rade na ubrzanom i dinamičnom putu ka članstvu u Europskoj uniji. Zvizdić smatra da su EU i njegove institucije pokazali da drže Zapadni Balkan u svom fokusu, a da je BiH jasno opredijeljena za EU i NATO-integracije. „Ono što je najvažnije od svega jest očuvati mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu i svi su potpuno jasno opredijeljeni u tom pravcu", naglasio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH i dodao: „Iako s vremena na vrijeme sa Zapadnog Balkana dolaze i određeni zabrinjavajući glasovi i izjave, što govori da se suočavamo s političkim opstrukcijama, tenzijama i blokadama, ipak takve stvari uspješno nadilazimo i vrlo uporno i naporno radimo na realizaciji svih aktivnosti koje će dinamizirati naš put k EU-u", optimističan je Denis Zvizdić.

Njegov optimizam ne dijele baš svi, na prvom mjestu građani regije koji se u sve većem broju iseljavaju sa Zapadnog Balkana u potrazi za boljim životom. Oni koji ostanu često kažu da ne vide kraj procesa eurointegarcija odnosno početak života po standardima Europske unije.

Premijer Crne Gore Duško Marković možda ima više razloga za optimizam od svoga kolege iz BiH, s obzirom na to da Crna Gora regionalno prednjači u procesu pregovora o članstvu u EU-u. Marković je Federici Mogherini iznio očekivanje da će njegova zemlja za „najviše pet godina" završiti pristupne pregovore.

„Nemamo skrivenu agendu i želimo snažno ići tim kolosijekom koncentrirajući se na reforme i na usvajanje europskih vrijednosti kako bismo u EU ušli sa svim svojim potencijalima", poručio je Marković u Bruxellesu. On je pozvao regiju da se manje oslanja na posredovanje EU-a, a da više države Zapadnog Balkana zajednički rade na svladavanju izazova unutar regije i na europskom putu.

Često spominjana rečenica u Bruxellesu kojom se Crnoj Gori predviđa najbrži put u članstvo, između ostalog i zbog „najmanje problema" s tom državom, mogla se prepoznati i sinoć po najmanjem zanimanju okupljenih predstavnika regionalnih medija za crnogorskog premijera. Nijedno pitanje nije bilo upućeno njemu.

Zajednički jezik

Najviše pitanja i pozornosti novinara – bilo to dobro ili loše – dobili su premijeri Srbije Aleksandar Vučič, Albanije Edi Rama i makedonski mandatar Zoran Zaev. Zaevu je ovo bio prvi posjet Bruxellesu od dobivanja mandata za sastavljanje vlade. Dolazeći premijer i dva odlazeća premijera, koji su imali svoje nesuglasice, a koje su posljednjih mjeseci putovale na linijama Beograd-Tirana, Skopje-Beograd, pa i Skopje-Tirana, našavši se zajedno u Bruxellesu kao da su, bar privremeno, pronašli i zajednički jezik.

„Čini mi se da smo dobro razumjeli da nam je posao da očuvamo mir i stabilnost, da napredujemo na našem europskom putu i da međusobno surađujemo", ponovio je Aleksandar Vučić zaključak s početka ovog teksta. Odlazeći premijer i budući predsjednik Srbije kaže da se s kolegama iz regije dogovorio da se o „konkretnim problemima razgovara", da se „stvari ne stavljaju pod tepih" i da se učini sve kako bi građani Zapadnog Balkan bili spokojni. Vučić kaže da je veći skeptik od premijera Crne Gore kada je u pitanju brzina dobivanja članstva u EU-u, ali i dodaje:

„Ne mislim da regija treba čekati (na članstvo), već mora ići naprijed – politički i ekonomski – kao i izbjegavati sve probleme, nesuglasice i eventualne sukobe. Ako to uradimo onda apsolutno nije važno hoćemo li u Europskoj uniji biti 2020., 2022. ili 2024. godine", zaključio je budući predsjednik Srbije.

Sastanak zapadnobalkanske šestorke u Bruxellesu bio je neformalan, pri čemu je EU naglašavao da se ne očekuju konkretni zaključci ili rješenja. Sama mogućnost da se ovoga puta rečeno provede u praksu, a poruke izrečene u Bruxellesu ne zaborave čim se stigne u Sarajevo, Beograd ili Tiranu, predstavljao bi ogroman uspjeh i pomak, kako za regiju, tako i za Europsku uniju.