Kako se Europski parlament bori za Lisabonski sporazum
16. svibnja 2009
Lisabonski sporazum potpisalo je 27 šefova država i vlada zemalja članica Europske unije 13. prosinca 2007.godine. Ovaj sporazum omogućuje Uniji moderne institucije i optimira radne metode kako bi s jedne strane bila efikasnija a s druge strane da bi se mogla djelotvornije nositi s današnjim izazovima u svijetu. U svijetu koji se brzo mijenja Europljani očekuju od EU-a da se bavi temama kao što su globalizacija, klimatske i demografske promjene, sigurnost i energija. Lisabonski sporazum učvrstit će demokraciju u EU i njezine kapacitete te promovirati interese svojih građana svakoga dana, tvrde njegovi zagovaratelji. Ovaj novi sporazum je rezultat pregovora između zemalja članica koje su sudjelovale u međuvladinoj konferenciji u čijem radu su bile uključene Komisija i Europski parlament. Sporazum ne može stupiti na snagu sve dok ga ne prihvati svih 27 članica, a svaka članica bira proceduru ratifikacije u skladu sa svojim ustavom.
Borrell: Treba nastaviti s ratifikacijom Sporazuma
Predsjednik Europskog parlamenta u prvoj polovici mandata bio je Španjolac Josep Borrell Fontelles.On je 2005.godine nakon što je Francuska odbacila sporazum, govorio o potrebi da se nastavi proces ratifikacije u Španjolskoj: «Potrebno je nastaviti proces ratifikacije, a francuski referendum ne može zaustaviti taj proces, pronaći ćemo rješenje», bio je uvjeren Borrell.
Šef europski liberala Graham Watson pak smatra da će francusko ne baciti Europu unazad, ali da uvijek treba poštivati volju građana. «Potrebno nam je razdoblje promišljanja, razdoblje razmatranja, ne možemo ignorirati izbor naroda koji je donesen na jasno, otvorenom i demokratskom referendumu u kojem su bile predstavljene sve strane argumenata».
Jedan od čelnika europskih socijalista Španjolac Enrique Baron Crespo razmišlja korak dalje i zahtjeva: «Tražimo mogućnost aktivnog sudjelovanja u Međuvladinoj konferenciji i predlažemo formulu u kojoj se pružaju precizne informacije o tome što Vijeće i Komisija, za koje se nadamo da će također biti vrlo aktivni, kao i vlade zemalja članica, predlažu i što misle o načinu kako dalje».
Europski parlament velikom većinom prihvatio Lisabonski sporazum
Predsjednik Europskog parlamenta u drugom dijelu mandata Nijemac Hans-Gert Pöttering u plenumu je naglasio: «Drage kolegice i kolege, velika većina vas je glasovala u korist Reformskog sporazuma, a to je izraz slobodne volje ljudi koje predstavljate. Želim vam čestitati na ovom uvjerljivom rezultatu. Ovaj sporazum Europskoj uniji daje mogućnost da funkcionira kako treba te da popravi demokratske strukture. Mi u Europskom parlamentu branimo zajedničke vrijednosti. Nikada nećemo dopustiti da buka i vika prevladaju nad demokratskom Europom», obećao je Pöttering.
Njegov španjolski stranački kolega iz Europske pučke stranke Mendez de Vigo uvjeren je da Lisabonski sporazum ukazuje na pravi put za EU: «Ovaj sporazum nam daje prave instrumente kako poboljšati naše stanje. Davanje potpore Lisabonskom sporazumu znači činiti stvari zajedno, to znači ići istim putem. Istina je da smo odbacili neke stvari, ali bit ćemo u stanju ponovno ih otkriti u budućnosti, a Europski parlament u tome će imati vodeću ulogu», ukazuje španjolski konzervativni zastupnik Mendez de Vigo.
Irsko ne – težak udarac i veliki izazov za EU
Ipak, Lisabonski sporazum dobio je težak udarac kada su ga 12.lipnja 2008.godine Irci odbacili na referendumu. To je samo nekoliko dana nakon referenduma priznao i predsjednik EP-a Pöttering: “Rezultati irskog referenduma dovode Europsku uniju pred najteži izazov u svojoj povijesti. Ovaj ugovor približava Uniju još više svojim građanima, a mi se moramo zalagati i naglašavati bez ikakvih sumnji da je realizacija reformiranog ugovora apsolutno neophodna kako bi EU mogao obraniti svoje vrijednosti i interese u 21.stoljeću. Očekujemo da će oko toga Europski parlament biti uključen", kaže Pöttering da bi na kraju podvukao: "Naš cilj ostaje da Lisabonski sporazum stupi na snagu do izbora za Europski parlament u lipnju".
No izbori se održavaju za manje od mjesec dana, a od Lisabonskog sporazuma još ništa, do daljnjeg. Čeka se drugi referendum u Irskoj na jesen, a konačnu ratifikaciju nacionalnih parlamenata moraju još potpisati predsjednici Njemačke, Poljske i Češke.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
odg. urednica: Snježana Kobešćak