Jugoslavija iz močvarne perspektive

25. svibnja jučerašnji je nezapaženi svibanjski datum. No nekoć na taj dan trčalo se duž i poprijeko bivše „Juge“ i to ne s ciljem priprema za ljeto. Ovogodišnjeg 25. svibnja, uz pozadinske rock ritmove iz susjedstva, u zagrebačkom klubu Močvara, kultnu štafetu zamijenio je mikrofon koji je cirkulirao između dva povjesničara s Filozofskog Fakulteta, Hrvoja Klasića i Deana Dude te Saše Čirića i Saše Ilića, urednika beogradskog podliska „Beton“. Ovaj datum poslužio je kao zgodan „šlagvort“ za otvaranje tribine na temu „Nasljeđe jugoslavenskog društvenog i kulturnog modela“, gdje se debatiralo o socijalizmu i njegovoj baštini no i o transformaciji, preoznačavanju te recikliranju ovog pojma u današnjemu društvu.

Još uvijek „underground“ tema?

Kako je povijest majka znanja, potrebno je iskoristiti njen edukativni potencijal. A upravo to je cilj tribine koja se već peti put na različite alternativne teme održava u kultnom zagrebačkom klubu Močvari. Močvara je stoga po samoj svojoj poziciji u kulturnoj infrastrukturi zanimljiva kao „underground“ mjesto za ovakve još uvijek kontroverzne teme, smatraju organizatori.

Nedavni društveni pokreti na Balkanu kao što je formiranje nove ljevice te ponovo postavljeno pitanje o pravu i mogućnosti besplatnog studiranja asocirali su dio publike na socijalističku baštinu te poslužili beogradskim „Betoncima“ kao inspiracija za diskusiju. Kao cilj navode usporedbu današnjeg tranzicijskog perioda s onim u doba socijalizma te osvrt na zajednička sociokulturna i gospodarska iskustva koja bi se mogla revitalizirati i u novijim okolnostima. Izbjegavajući neuvjerljivi jugo nostalgičarski ton voditelji su istaknuli buntovni duh, besplatno obrazovanje i zdravstvo kao društvene baze koje se danas moraju ponovo izboriti. No isto tako objašnjeni su minusi ondašnjeg sistema kao što su političko jednoumlje, njegovanje kulta ličnosti, partijske strukture te cenzura i usmjeravanje javnog mijenja.

Jugoslavija- nedovoljno istraženi povijesni fenomen

Je li bivša Juga imala tajni svemirski program, kako se proslavila kao „alkoholna Meka“ i zašto su osamdesete bile „the godine“ svakako su informativni sadržaji, no potrebna je objektivna znanstvena analiza ovog perioda. „Želim saznati ispravniju verziju događaja o tom periodu, ne mogu se oslanjati samo na iskaze svoje mame i bake koje vrlo subjektivno promatraju cijelu priču jer je to bio period njihove mladosti, isto tako odbijam nacionalistička otpisivanja ovog perioda“, objasnio je student Strojarskog fakulteta svoj interes za temu. Njega kao i većinu mlade populacije na tribinu je uz karizmatične profesore privukla i znatiželja.

„Nakon 90-ih u Hrvatskoj dolazi do oživljavanja mitova o banu Josipu Jelačiću, dolasku Hrvata i migraciji Slavena, no teme vezane za Jugoslaviju ostaju neobrađene. Popriličan povijesni period između 1945 do 90-ih nije dovoljno ni znanstveno ni sociološki ni ekonomski istražen“ mišljenje je profesora Hrvoja Klasića, koji dodaje kako bi javne tribine trebale služiti kao jedna dobra napomena koja bi se naslonila na već razrađenu bazu podataka o ovom periodu.

Simbolički kapital

Mala povijesna uvertira uvijek dobro dođe, a tom stilu je profesor Dean Duda ponudio kratki osvrt na ekonomska događanja iz „Juge“ kada je „u komprimiranom vremenskom roku od pedesetih do sredine sedamdesetih Jugoslavija doživjela gospodarski procvat te na pragu 80-ih ulazi među srednje razvijene zemlje svijeta.“ Napuštanje agrarnog sistema popratilo je besplatno obrazovanje koje je omogućavalo i društvenu mobilnost. „Svaka baba u selu dobila je zdravstveno osiguranje“, komentirao je Klasić. Upravo je modernizacija, jaka kulturna scena, otvaranje niza resursa kao i već spomenuto zdravstvo i obrazovanje ključna baština Jugoslavije, koju treba revitalizirati, složili su se sudionici debate.

Pop kultura odgaja generaciju 80-ih, raste osjećaj povezanosti među mladima koji, kroz brojne međunarodne sportske manifestacije, koncerte, „prve majeve“ i zajedničke uspomene na Zdravka Čolića i Bijelo Dugme dijele istu kulturološku podlogu. Ima neka tajna veza koja povezivala šest nacija,a pop kultura je zasigurno jedna od niti.

Simbolički kapital Jugoslavije, pritom se misli na kulturne i ekonomske parametre, poput radničke samouprave, u tranzicijskom periodu nije dobro konkretiziran/materijaliziran te je nekako isplahnuo. Šteta, budući da kratica „Ex-Yu“ još uvijek ima jaku rezonancu u europskom kontekstu, glasi jedan je od komentara s tribine.

No povijest nije jednobojna i ne barata samo s pozitivno nabijenim asocijacijama. Partijski neistomišljenici neće se sa pretjeranim entuzijazmom sjećati bivšeg socijalističkog sistema. A veličanje totalitarnog lika nikako se ne poklapa s današnjim demokratskim idejama. Smanjene umjetničke i književne slobode te propagiranje jednosmjernog političkog duha također su dio prošlosti koja treba ući u povijest, što naglašava važnost znanstvenog i objektivnog pristupa.

Balkanistika kao nova znanstvena disciplina

Publika i sugovornici raspravljali su o konceptu Balkanistike ili južnoistočno-europskog studija kao znanstveno-istraživačke discipline koja bi se uvela u akademsku zajednicu. Prisutni studenti rado bi se prihvatili daljnjeg razvijanja ove ideje koja bi pružila ostatku Europe svijest o događanjima i karakteru našeg brdovitog Balkana. Naglašena je i potreba za većom koherentnosti i vjerodostojnosti podataka te akademskoj suradnji unutar regije koja bi olakšala međunarodnu fakultetsku komunikaciju, poboljšala studentski standard i osnažila potrebu za većom povezanošću i razmjenom.