Jadni, prehlađeni muškarci

Ljepši spol doista nema milosti kad se nađu u blizini muškarca kojeg je zatekla „obična prehlada". „Upomoć! Moj muž je prehlađen! Pošaljite bolnički helikopter!",  „Muž mi je prehlađen i ipak je sam došao čak do hladnjaka", „Hitno – tražim smještaj, bilo kakav i bilo gdje. Moj muž je prehlađen" čitamo u brojnim komentarima na temu prehlade kod muškaraca na socijalnim mrežama. Naravno, autori nisu muškarci.

Specijalistica imunologije na sveučilištu u Innsbrucku, Beatrix Grubeck-Loebestein se već dugo bavi razlikama u reakciji na zarazu između muškaraca i žena. Sasvim pojednostavljeno rečeno, u našem tijelu dvije vrste stanica su zadužene za obranu od bakterija, virusa, gljivica i parazita, njihovih toksina i degeneriranih ili odumrlih stanica: jedne su i inače dio našeg tijela i to rade, da tako kažemo; uz put. Druge su specifične stanice koje su tu samo da bi se borile protiv neželjenih došljaka (Englezi te stanice zovu i killer cells).

Što je netko „veća muškarčina", loše mu se piše

Takvih „ubojica" u našem tijelu uvijek ima, ali obzirom da inače nisu potrebne, nema ih mnogo. Tek kad dođe do infekcije, dolazi do „opće mobilizacije" (to je zapravo i vrućica) i kreće se u boj protiv štetočine. Ali tu profesorica Grubeck-Loebstein analizira fenomen koji je tipična razlika između muškaraca i žena: „muški" hormon testosteron otežava stvaranje takvih specifičnih imunoloških stanica, „ženski" hormon estrogen pak potiče taj proces. Dakle što je netko „veća muškarčina", doista će ga na početku virus zateći nespremnog i pogoditi teže dok se ne stvori dovoljno obrambenih stanica.

„Pojednostavljeno rečeno se može utvrditi da muškarci, zbog razlika u njihovim imunološkim sustavima, mogu biti češće bolesni nego žene", tvrdi sveučilišna profesorica, doktorica Gruebeck-Loebenstein. Razlikama u obrambenom sustavu muškaraca i žena bavi se i profesor Marcus Altfeld sa Instituta Heinrich Pette u Hamburgu koji također ne zna točno objasniti zašto je to tako. U svakom slučaju to je evolucijski sigurno povezano i sa procesom majčinstva gdje onda žene moraju čuvati dva tijela: svoje i ono od bebe, misli hamburški profesor.

Donekle su si i sami krivi

Profesorica Grubeck-Loebenstein se slaže, jer podsjeća kako je i učinak pojačanog imunološkog sustava pomoću estrogena osobito izražen kod mladih žena nakon puberteta i nakon menopauze on slabi. Povrh toga, upozorava i na druge faktore koji prvenstveno muškarce skupo košta: „Muškarci još uvijek žive rizičnije, hrane se manje zdravo i manje su disciplinirani kad bi se mogli cijepiti", kaže profesorica iz Innsbrucka.

Profesor Altfeld tek može konstatirati: „Danas se mnogo govori o personaliziranoj medicini gdje bi individualni pacijent trebao imati mnogo veću ulogu u istraživanju. A pritom zapravo ne znamo dovoljno niti o razlikama između muškaraca i žena."

Ipak i usprkos ciničnim primjedbama ljepšeg spola, može se zaključiti: drage dame, imajte više razumijevanja. Vaši muškarci doista pate. A i hladnjak je tako daleko...