Bolesti hrvatskog zdravstva

Burnu javnu raspravu izazvao je proteklih tjedana skup najavljenih reformskih mjera u hrvatskom zdravstvu, počevši od konstatacija da se predviđeni koraci uopće ne mogu nazvati reformom koja se, inače, priziva već dugi niz godina. Takva kritika smjera na zaključak da je u ovom slučaju zapravo riječ o novim poskupljenjima medicinskih usluga za osiguranike u vidu skupljeg osiguranja i dodatnih participacija te o nastavku privatizacije i komercijalizacije sustava. Ali, najave pozdravljaju privatnici u zdravstvu i dio liječnika kojima odgovara liberalizacija njihovih radnih prava.

Prema toj budućoj mjeri, naime, otvara se široki prostor mogućnosti za dodatni rad liječnika iz javnog sektora u – privatnim medicinskim ustanovama. To se unekoliko moglo zakonski i dosad, a česti medijski prigovori na takvu praksu navodili su kako svakodnevica pokazuje da pritom vidno stradava javno zdravstvo. Jer, veliki broj tamo zaposlenih liječnika navodno je zapostavljao svoje obveze radi intenzivnijeg angažmana u privatnom sektoru. S tim problemom, kao ni s drugim strateškim manjkavostima sustava, očito nisu uspjeli izaći na kraj niti ministri zdravlja iz koalicije lijevog centra u prošlom sastavu Vlade RH.

Višak nemedicinskog osoblja u bolnicama

Dariju Nakiću iz HDZ-a, novome ministru zdravlja, prigovara se danas pak i to što je dopunsko zdravstveno osiguranje odlučio prepustiti privatnim osiguravateljima. Sam iznos tog osiguranja ujedno će poskupjeti s mjesečnih 70 na 89 kuna. Lista prigovora nastavlja se s obzirom na najavu reorganizacije hitne medicinske službe koja bi se trebala rasteretiti između ostalog tako što bi medicinske sestre na prijemu imale novu zadaću da trijažiraju pacijente. Oni za koje bi procijenile da mogu otići kući i drugi dan zatražiti pomoć svog liječnika u primarnoj zaštiti, ne bi dobili priliku maknuti se dalje od šaltera hitne pomoći.

O nekima od spomenutih dubioza uputili smo pitanja i Ministarstvu zdravlja RH, ali nismo dobili odgovor. Porazgovarali smo, međutim, s dvoje pripadnika medicinskog osoblja koji su i ranije istupali s analitičkim osvrtima na prilike u zdravstvenoj politici. Dražen Gorjanski, liječnik i publicist, izjavio je za Deutsche Welle da se ovime zapravo nastavlja izbjegavanje ozbiljnih reformskih zahvata: "Prije svega mislim na činjenicu da je bolnički sustav preglomazan i neodrživ u sadašnjem obliku. Posrijedi je oko 7.000 viška zaposlenih u nemedicinskom dijelu osoblja, znači, imamo toliko faktično nepotrebnog kadra, a to je ogroman balast."

Najavljene promjene, prema razmišljanju Gorjanskog, dodatno će oslabiti javno zdravstvo, pa makar to bio i nehotičan efekt, već i samim prebacivanjem novca od dopunskog osiguranja na tržište. "U svakom slučaju", zaključuje on, "ovim se strukturno ništa ne mijenja na bolje, resorom se i dalje rukovodi prema parcijalnim političkim interesima, a stručnost pada u drugi plan". Konačno, povoljnijoj reakciji na zamišljene mjere koje se odnose na osiguranje zacijelo nije pridonijelo niti medijsko otkriće da je njihov nacrt za državu izradila jedna privatna osiguravateljska kuća.

Medicinske sestre ipak nisu liječnici

Kritična je i Spomenka Avberšek, donedavna dugogodišnja predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi te medicinska sestra, koja se i osvrnula na novosti iz perspektive tog dijela struke. Ona drži kako se medicinske sestre i tehničare nipošto ne bi smjelo zaduživati da prosuđuju pacijente na zamišljeni način. "Naš posao je njega, a ne liječenje koje iziskuje fakultet i specijalizaciju. To nije niti zakonski, uostalom, jer predstavlja opasnost za sve. A što se tiče razloga sređivanja materijalnih gubitaka u sustavu, to se moglo izvesti i na drugi način. Pa svi mi koji radimo taj posao znamo da bi nekako trebalo navesti uprave da zavrnu razne pipe koje ipak nepotrebno cure", rekla nam je Avberšek.

Naposljetku, u kratkom susretu s korisnicima zdravstvenih usluga pred zagrebačkom Klinikom za traumatologiju, također nismo bili u prilici čuti optimističan komentar. "Male ljude i u bolnici zanima jednostavno da dobiju kvalitetu za pristupačan novac", rekao nam je mladić imenom Siniša, "dok ovdje izgleda da sve odlazi u suprotnom smjeru". A gospođa Suzana Pavliček koja je rođakinju dopratila k liječniku, prokomentirala je za DW kako se ne nada dobru od hrvatskih političara: "Znate li kakvu medicinsku skrb oni imaju, za sebe i svoje? Nikome ne želim zlo, ali ja mislim da mi tu skrb uopće ne možemo ni zamisliti, a narodu je sve gore."