Izrael: ušutkivanje kritičkih medija

U nedjelju (24.11.) izraelska krajnje desna vlada jednoglasno je odlučila sankcionirati dnevni list Haaretz, najstarije novine u zemlji. Potez je inicirao ministar komunikacija Shlomo Karhi iz Likuda, stranke premijera Benjamina Netanyahua.

Čini se da je ovo odgovor na kritičko izvještavanje Haaretza o ratu Izraela i Hamasa, kao i na izjavu izdavača lista Amosa Schockena, koji je sugerirao da bi se neki vladajući političari trebali naći na popisu sankcioniranih osoba jer krše međunarodno pravo.

Vlada je usvojila prijedlog da se u listu više ne objavljuju državni oglasi te da ga sada dužnosnici bojkotiraju time što mu neće davati izjave. Također se pozivaju državni službenici i zaposlenici državnih firmi da otkažu pretplate na taj lijevo-liberalni list.

Haaretz izlazi na hebrejskom i engleskom jeziku te uživa međunarodni ugled. U priopćenju tog lista se navodi da je odluka vlade „još jedan korak na Netanyahuovom putu prema ukidanju izraelske demokracije". „Kao njegovi prijatelji Putin, Erdogan i Orban i Netanyahu pokušava ušutkati kritičke neovisne novine", dodaje se. Noa Landau, zamjenik glavnog urednika lista, na platformi X je napisao: „Nećemo se dati zastrašiti."

Solidarnost s Haaretzom

Vladin potez naišao je na brojne kritike organizacija koje se bave zaštitom slobode medija. „Zabrinjavajuće je jer žele uništiti čuvare kapija, a mediji su čuvari kapija“, rekla je za DW Anat Saragusti, predsjednica Izraelskog novinarskog društva. I dodala: „Postoji solidarnost među svim novinarima i medijima koji razumiju da je ovo velika stvar."

Upozorila je da ovo nije prvi pokušaj ograničavanja slobode medija i podsjetila na pokušaje zatvaranja javnog servisa te na kampanje zastrašivanja protiv pojedinih novinara.

Nahum Barnea, poznati komentator dnevnih novina Yedioth Ahronoth, piše: „Dok su deseci raketa Hezbolaha, organizacije koju smo već pobijedili, letjeli nebom nad glavama i milijuni zabrinutih Izraelaca jurili u skloništa, naša vlada je bila zauzeta pitanjem koje stvarno preokupira naše ministre: kako financijski pokopati jedan medij."

Kritike govora izdavača

Ministar komunikacija Karhi opravdao je potez na mreži X. Nećemo, piše on, „dozvoliti realnost u kojoj izdavač novina u Izraelu poziva na sankcije protiv države i podržava neprijatelje države usred rata, a još uvijek dobiva financijsku podršku od države“.

„Hoćete li čitati otrov u Haaretzu? Slobodno. Mi samo prestajemo financirati“, dodao je. Prema Karhiju, ne intervenira se u slobodu medija već u „financiranje otrova protiv države i vojske“.

Na jednom događaju koji je njegov list u listopadu organizirao u Londonu Amos Schocken, izdavač Haaretza, pozvao je na uvođenje međunarodnih sankcija izraelskim liderima. „Mora se uspostaviti palestinska država, a jedini način da se to postigne je, mislim, primjena sankcija protiv Izraela, protiv lidera koji se tome protive i protiv naseljenika na okupiranim teritorijima koji su u suprotnosti s međunarodnim pravom“, rekao je Schocken.

Govor je naišao na kritike kod kuće, čak i među novinarima Haaretza, najviše zato što je Schocken navodno Palestince nazvao „borcima za slobodu". U uvodniku Haaretza pisalo je da je svaka organizacija koja napada civile „teroristička organizacija, a njezini članovi su teroristi. Sigurno nisu borci za slobodu".

Schocken je pokušao pojasniti svoj govor, tvrdeći da se spominjanje boraca za slobodu nije odnosilo na Hamasove militante.

Bez obzira na sve, novinari sadašnji potez vlade vide kao pokušaj ušutkivanja bilo kakve kritike izraelske politike i vojnih operacija. „Prošle godine, kad je počela šarada s reformom pravosuđa, bila je namjera da se uz to promijeni i medijski krajolik. Ministar Karhi je, kada je postao ministar komunikacija, rekao da mu je cilj zatvoriti javni servis“, kaže Oren Persico, urednik online magazina HaAyin HaShevi'it koji se bavi medijima.

Javni servis na meti

Izraelski javni servis Kan pokrenut je 2017. godine kao zamjena za raniji servis koji je bio pod političkim utjecajem. Kan se smatra medijem koji dobro oslikava društvo, gdje rade novinari iz svih dijelova društva i svih političkih spektra. Javni servis je stekao veliku popularnost među Izraelcima, čak i na društvenim mrežama.

Premijer Netanyahu i njegova vlada od početka su pokušavali smanjiti utjecaj Kana. Ministar Karhi otišao je korak dalje. Posljednji veliki pokušaj izveden je početkom 2023. godine. Tada je poslovni list The Marker – koji također izdaje Haaretz grupa – izvijestio da Netanyahuova vlada želi ugasiti Kan jer se javni servis ne povija pod političkim pritiscima.

Usvojeni su i drugi zakoni, od kojih se jedan naziva „zakonom za Al Jazeeru". U svibnju je vlada zatvorila dopisništvo Al Jazeere u Izraelu prema zakonu koji omogućava gašenje stranih medija koje se smatra prijetnjom za nacionalnu sigurnost.

Izraelska vojska je provela raciju i zatvorila dopisništvo Al Jazeere u Ramali na okupiranoj Zapadnoj obali. Naredba o zatvaranju obnavlja se svakih 60 dana.

Haaretz ostaje nepokoren

Posljednja vladina inicijativa prema Haaretzu vjerojatno će završiti pred Vrhovnim sudom, kažu analitičari. „Ovo stvarno vapi za odlukom suda", kaže Persico. Jer, podsjeća on, vlada pri oglašavanju ne bi smjela biti vođena političkim stavovima, već bi se samo trebala potruditi da njezin oglas, putem medija, dođe do javnosti.

„Pitanje je samo hoće li vladina agencija za oglašavanje stvarno bojkotirati Haaretz na temelju političke odluke vlade", dodaje on. U Haaretzu kažu da ostaju odlučni u obavljanju svog posla kao do sada. Kako su priopćili, „nećemo se poviti niti mutirati u vladin pamflet koji objavljuje poruke koje odobre vlada i njen lider".

ovaj članak je preveden s engleskog jezika