ICC: nalozi za uhićenje Netanyahua i Gallanta

Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) namjerava pozvati izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na odgovornost za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. To se odnosi i na bivšeg izraelskog ministra obrane Yoava Gallanta, kao i na vođu terorističke organizacije Hamas Ibrahima Al-Masrija.

Nakon višemjesečne provjere Sud je ovog četvrtka (21. studenog) odobrio zahtjev glavnog tužitelja Karima Khana za izdavanje međunarodnih uhidbenih naloga za sve tri osobe. Svaka država-članica Suda dužna je izvršiti naloge za uhićenje Netanyahua, Gallanta i Al-Masrija te trojicu optuženih prebaciti u Den Haag u Nizozemskoj, sjedište Međunarodnog kaznenog suda.

Teške optužbe

Sud nalazi „razumne razloge" za uvjerenje da su premijer Netanyahu i njegov bivši ministar obrane „ciljano i namjerno“ koristili glad kao oružje protiv palestinskog stanovništva u Pojasu Gaze. Onemogućeno je osiguravanje opskrbe vodom i strujom te medicinska pomoć ljudima, kao i lokalnim humanitarnim organizacijama. Takav postupak vjerojatno ne predstavlja „istrebljenje“ kao zločin protiv čovječnosti, ali ga treba smatrati „ubojstvom“, priopćio je ICC.

Suci također optužuju Netanyahua i Gallanta da su namjerno napadali civile u Pojasu Gaze, što je međunarodnim ratnim pravom zabranjeno. Sud se poziva na zločine pod istragom od 8. listopada 2023. do 20. svibnja 2024. Tužitelj Khan tog je dana zatražio izdavanje naloga za uhićenje protiv rukovodstava Hamasa i izraelske države.

Hamasovi teroristi su 7. listopada 2023. ubili 1.139 ljudi u Izraelu i oteli 220 osoba te ih odveli u Pojas Gaze. Hamas i dalje drži 101 taoca. Izrael je nakon toga odgovorio masivnim udarima i vojnim operacijama protiv terorističke organizacije Hamas. Veliki dio Pojasa Gaze je u ruševinama. Prema informacijama Hamasa, koje se trenutno ne mogu provjeriti, u Pojasu Gaze je poginulo više od 40.000 ljudi.

Najmanje dvojica traženih lidera Hamasa više živi

Sud zasniva međunarodni nalog za uhićenje protiv vojnog šefa Hamasa Ibrahima Al-Masrija na optužbama za zločine protiv čovječnosti, ubojstva, istrebljenja, mučenja, silovanja i uzimanje talaca. Al-Masri je, prema mišljenju ICC-a, odgovoran za napade na kibuce, glazbeni festival u južnom Izraelu 7. listopada 2023. i kasnija djela.

Iako se nije moglo jasno utvrditi je li optuženi još uvijek živ, tjeralica je ipak raspisana kao mjera opreza. Dva druga lidera Hamasa, Ismail Hanija i Yahya Sinwar, za koje je glavni tužitelj u svibnju također zatražio uhićenje, od tada su ubile izraelske snage.

„Crni dan za pravdu"

Nije se moralo dugo čekati na oštre reakcije Izraela na naloge za uhićenje premijera i njegovog bivšeg ministra. Benjamin Netanyahu optužio je suce za „antisemitizam“. Njegov ured u Jeruzalemu priopćio je: „Izrael s gnušanjem odbacuje apsurdne i lažne akcije koje je ICC protiv njega pokrenuo."

Izdavanje naloga za uhićenje izraelski predsjednik nazvao je „crnim danom za pravdu, crnim danom za čovječanstvo“. Međunarodna jurisdikcija postaje predmetom ismijavanja, izjavio je predsjednik Jitzchak Herzog. „To od borbe svih onih koji su se borili za pravdu čini farsu – od savezničke pobjede nad nacistima, pa sve do danas.“

Kako provesti naloge za uhićenje

Za predstavnika Europske unije za vanjske poslove Josepa Borrella odluka Suda nije politička. To se mora poštovati i provoditi, rekao je Borrell, koji trenutačno boravi u posjetu jordanskoj prijestolnici Ammanu. Nalog za uhićenje obvezuje sve države koje su ugovorne strane ICC-a, uključujući i sve članice Europske unije. Štoviše, tragedija u Pojasu Gaze mora biti zaustavljena, izjavio je Josep Borrell.

Balkes Jarrah, stručnjak za međunarodno pravo iz humanitarne organizacije Human Rights Watch, za DW ocjenjuje da sada o vladama ovisi hoće li ICC ispuniti svoj mandat. „Ovi nalozi za uhićenje trebali bi konačno potaknuti međunarodnu zajednicu da okonča nasilne zločine i osigura pravdu za sve žrtve u Palestini i Izraelu“, kaže Jarrah.

Izrael nije član ICC-a

Iako Izrael nije država-članica Međunarodnog kaznenog suda, suci u Den Haagu ipak se smatraju nadležnima – zato što je Palestina, koju prema ICC-u čine Zapadna obala i Pojas Gaza koje je Izrael okupirao, u velikoj mjeri pod njihovom jurisdikcijom.

Sudu, koji je utemeljen na međunarodnom ugovoru iz 1998. godine, pristupile su 124 zemlje. Osim Izraela, članice nisu ni SAD, Rusija, Kina i Iran. Nejasno je bi li Benjamin Netanyahu zaista bio uhićen ako bi otputovao u neku državu-članicu ICC-a.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, protiv kojeg je ICC podignuo optužnicu zbog ratnih zločina u Ukrajini, nesmetano je u listopadu posjetio Mongoliju. Unatoč pozivima Suda da ga uhite, mongolske vlasti nisu reagirale. Kazneni sud nema drugog načina da reagira, osim žalbom.

Međunarodni kazneni sud ima nadležnost kad god sudovi neke zemlje ne mogu ili nisu u mogućnosti istražiti optužbe za zločine protiv čovječnosti. On poduzima mjere protiv pojedinaca i ne treba ga miješati s Međunarodnim sudom pravde (MSP) Ujedinjenih naroda, koji je nadležan za sporove između država i također ima sjedište u Den Haagu u Nizozemskoj.

Ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku