Hrvatska: nezaposlenost raste, gospodarstvo stagnira
13. travnja 2010Krajem ožujka ove godine bilo je za 19,2 posto više nezaposlenih nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno se bilježi veći broj zapošljavanja na sezonskim poslovima, a zanimljivo je da su u Njemačkoj zaposlena 3.763 hrvatska državljana na sezonskim poslovima u poljoprivredi i ugostiteljstvu, u trajanju do šest mjeseci, te u rekreativno-zabavnim djelatnostima, na rok od devet mjeseci.
Apsolutno najveći broj nezaposlenih bilježi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Zagrebu i Osječko-baranjskoj županiji, a najmanji na području Like. Žene čine 54,9 posto nezaposlenih, a novčanu naknadu s burze rada koristi tek 28,2 posto osoba bez posla.
Smanjiti javnu potrošnju
Na te crne brojke uslijedili su i crni tonovi guvernera Narodne banke Željka Rohatinskog o gospodarskoj slici Hrvatske. Zbog toga što nije bilo volje i motiva da se krene u ozbiljne strukturne reforme, kazao je Rohatinski, „2010. će biti godina stagnacije jer smo u razdoblju preživljavanja, a ne u razdoblju otvaranja perspektiva za brzi izlazak iz krize. Primjer Grčke pokazuje da nam u svemu tome neće nitko pomoć, ako si ne pomognemo sami.“
U odnosu na druge zemlje, gdje je glavni generator krize bio bankovni sektor, u Hrvatskoj je tu ulogu imalo neracionalno financiranje države, izjavio je guverner i pozvao Vladu da se pozabavi javnim sektorom.
Hrvatski inozemni dug narastao je do gotovo sto posto brutto domaćeg proizvoda ali, upozorila je premijerka Jadranka Kosor, svi se zalažu za promjene i rezove, no nitko ne pristaje da oni krenu od njega.
Premijerka je obećala nastavak kontrole potraživanja i obveza državnih tvrtki kako bi se spriječilo povećanje nelikvidnosti u gospodarstvu. Najavila je i tvrde pregovore sa sindikatima zaposlenih u državnim i javnim službama.
Ključ je proizvodnja, a ne građevinarstvo
Na sve to Vladu gone još neki loši pokazatelji - lani je uvoz pao za 25 posto, a izvoz za 19 posto, prepolovljena su izravna vanjska ulaganja, inozemni dug povećan je s 83 na skoro 100 posto BDP-a. Istina, smanjen je deficit tekućeg računa platne bilance s 9,2 na 5,2 posto BDP-a, ali to još nije dovoljno. Jer, kako je upozorio Rohatinski, sustav ne može i dalje funkcionirati na dosadašnji način, bez neophodnih strukturnih promjena.
Posebne mjere za poticanje stanogradnje i državne investicije u cestogradnji nisu na pravcu rješavanja osnovnog problema, ustvrdio je Rohatinski, uz napomenu kako je najveći problem domaćega gospodarstva pad u prerađivačkoj industriji, a ne u građevinarstvu, trgovini i poljoprivredi, kako se često ističe.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. urednik: Anto Janković