Flexicurity - riječ koju treba zapamtiti

Razlike među zemljama Europske unije su velike, ali sve se moraju boriti s nezaposlenošću. Ministri rada Europske unije već odavno zastupaju mišljenje da se s tim problemom ne može boriti svaka zemlja pojedinačno nego da valja udružiti snage.

I u Europskom parlamentu se bave istim pitanjem pa su pozvali kao gosta bivšeg povjerenika za europsko tržište Maria Montia. On veliki problem vidi u tome što je europsko tržište ostvarilo veliku slobodu za vrlo mobilni kapital u Europi, ali socijalne politike pojedinih zemalja se i dalje reguliraju na nacionalnoj razini. Kriza je ovaj nerazmjer samo pojačala. To se posebno primjećuje na poreznoj politici. "Trebali bismo izbjeći da europsko sve savršenije tržište bez ikakve suradnje pojedinih zemalja kad se radi o poreznoj politici, izaziva sve veći nerazmjer na uštrb rada i u korist kapitala i drugih mobilnih proizvodnih faktora", kaže Monti.

Nemoguća harmonizacija na njemačkoj razini

Ali treba li zbog toga ujediniti europsku socijalnu politiku? I sam Monti ne misli tako. Njemački zastupnik iz konzervativne stanke Kršćanskih demokrata Werner Langen ne vidi kako bi se to moglo izvesti. "Vjerujem da se socijalnim dimenzijama Europe možemo približiti samo korak po korak, jer, kao prvo: članice to nisu u stanju i kao drugo: nisu ni spremne za to. I vara se svatko tko misli da se u Europi može postići visoka socijalna razina kao što je u Njemačkoj, ako se zalaže za socijalno harmoniziranje. Neće nikad biti moguće harmoniziranje na njemačkoj ili austrijskoj razini", kaže Langen.

Umjesto ovim prije akademskim pitanjem, ministri rada Europske unije bave se u Barceloni sasvim praktičnim problemom tržišta rada. Europska komisija najavljuje da će nezaposlenost u EU-u prijeći preko 10 posto. Španjolski ministara rada Celestino Corbacho misli da se, unatoč nezaposlenosti, treba držati zadanih mjera oporavka. "Čak i kad gospodarstvo pokazuje znakove oporavka, ti su pokazatelji još slabi. A tamo gdje je nezaposlenost još uvijek u porastu, složni smo da mjere za oporavak moraju ostati na snazi."

Čarobna riječ ili čarobno rješenje?

Povjerenik EU-a za socijalna pitanja Vladimir Spidla zalaže se za koncept koji stoji iza umjetne engleske riječi flexicurity, a koja je sastavljena od riječi fleksibilnost i sigurnost, pa bi hrvatska inačica mogla biti fleksigurnost. Zaposleni bi trebali čitav život učiti i biti mobilni, ali socijalno zbrinuti. "Flexicurity je tijekom krize još važniji. Jer kriza je ljude često primoravala na vrlo teške dugotrajne promjene. U srži je politike flexicurityja da se ljudima u ovim promjenama pruži podrška", upozorava Spidla.

No flexicurity nije točno definiran. Neki težinu daju prilagodljivosti, drugi sigurnosti. I u tom smislu se vidi europska raznolikost.

Autor: Christoph Hasselbach / Snježana Kobešćak

Odg. urednik: Anto Janković