Hrvati ignorirali Zeleni tjedan u Berlinu

“Zeleni tjedan” u Berlinu, najveći je međunarodni Sajam poljoprivrede. Nacionalni štand Republike Hrvatske na ovom sajmu skoro je prazan. Hrvatska ponuda svedena je na alkoholna pića: rakije, likere, dalmatinska vina, a u izloženim pletenim košarama krije se i pokoji slatkiš, Vegeta i pašteta. Na sajmu u Berlinu prisutna su samo dva izlagača, koji već tradicionalno, po peti put, izlažu svoje proizvode: najveći proizvođač slavonske šljivovice i domaćih voćnih rakija i likera Goran Džanić iz Podgorača, općina Našice, te berlinska trgovina hrvatskih proizvoda “Dalmatino”.

Na štandu se samo prvog dana Sajma pojavio i potpredsjednik vlade Hrvatske i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković koji je kratko, ali ljutito prokomentirao:

“Ako “Vindija”, navodim kao primjer, ima interes, oni će doći, ako nema interes, neće mu Ministarstvo narediti. Nema animiranja! Animiranje je jedino da li oni imaju želju ili interes doći na ovo tržište, ili nemaju. Ako nemaju interes, što bi ih onda animirao?! Ako imaju, onda nek` izvole iskoristiti priliku koju im pružamo.”

“Njemačko tržište je važno, ali skupo”

Ministar Čobanković je prethodnih godina često najavljivao i obećavao ofenzivu hrvatske prehrambene industrije, međutim, jedina ekspanzija, odnosno veći broj hrvatskih izlagača na međunarodnim sajmovima, pa tako i u Berlinu, zabilježena je u 2006. i 2007. godini. Rajko Ružička, suradnik Hrvatske gospodarske komore koja, uz hrvatsku vladu, inaöe sufinancira nastup hrvatskih gospodarstvenika na privredno-prehrambenim i vinarskim sajmovima, objašnjava da je Njemačka veliko i strateški važno tržište za hrvatske kompanije. Međutim, male i srednje tvrtke tek sazrijevaju, a obzirom na to da su zadnje dvije godine bile teške i finansijski vrlo loše, većina kompanija još nije spremna investirati veće količine novca u nastup na vanjskom tržištu.

“Hrvatske tvrtke prvo pokrivaju tržišta koja su im bliža i koja nas tradicionalno povezuju. Njemačka će, pretpostavljam, biti sljedeće tržište zanimljivo za naše proizvode, ali moramo znati da je njemačko tržište dosta skupo. Dakle, teško je ući, teško se boriti s konkurencijom i nema tvrtki koje su, pogotovo u ovo teško vrijeme, spremne investirati u marketing.”

“Zeleni tjedan je besplatna reklama”

A Goran Đanić, vlasnik obrta za tradicionalnu proizvodnju slavonske rakije i likera, tvrdi da mu je i sajam u Berlinu jedan vid marketinga. Peti put izlaže u Berlinu i čini se da postiže željene efekte.

“Ljudi su na sajmu u Berlinu prošle godine ciljano tražili naše proizvode. I u Hrvatskoj sam dobio informaciju da su njemački turisti tražili moje proizvode. Rekli su da su ih kušali baš na ovom sajmu. To je pozitivno i to je ta energija koja nas svake godine vuče da ponovo dođemo na “Zeleni tjedan” u Berlin.”

Uz jedinog hrvatskog izlagača, koristi od berlinskog “Zelenog tjedna” ima i jedini hrvatsko-njemački izlagač, Mario Konta, vlasnik trgovine hrvatskih proizvoda “Dalmatino” iz Berlina.

“Izlažemo sve proizvode koje uvozimo iz Hrvatske na njemačko tržište: vina, rakije i slatkiše. Suhi prehrambeni proizvodi se još ne mogu uvesti, tek smo nedavno uspjeli povući Paški sir, ali za pršut još nema odobrenja. Naši najveći kupci su hrvatski ugostitelji, a ima i Nijemaca koji kušaju naše proizvode po hrvatskim restoranima ili tijekom godišnjeg odmora. Nakon “Zelenog tjedna” dođu u našu trgovinu, kupuju rakiju, a traže i Vegetu.”

Na najvećem međunarodnom sajmu poljoprivrede u Berlinu, ove godine sudjeluje 1.600 izlagača iz više od 50 zemalja diljem svijeta. Međutim, na sajam je ove godine sjenu bacila njemačka afera s dioksinom u stočnoj hrani koja je zatrovala jaja, pileće i svinjsko meso. Nekoliko zemalja odmah je prekinulo uvoz pogođenih namirnica iz Njemačke. Uz besplatan izložbeni prostor na najvećem međunarodnom sajmu u Berlinu, hrvatski gospodarstvenici propustili su možda jedinstvenu priliku da otvore nova polja suradnje.

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: Snježana Kobešćak