Globalni savez za stabilne cijene hrane

Vlade brojnih svjetskih država žele energičnije djelovati u pokušaju sprječavanja oscilacija cijene hrane. U završnom priopćenju objavljenom u subotu (22.1.) u Berlinu, ministri poljoprivrede iz 50 zemalja naglašavaju kako su velike varijacije cijena hrane prijetnja osiguravanju prehrane rastuće svjetske populacije.

Ministri su se sastali povodom međunarodnog agrarnog sajma "Zeleni tjedan" u glavnom gradu Njemačke. Oni napominju da je "slobodno i transparentno" kreiranje cijena bez alternative. Završnim dokumentom ministri su obećali da će se zauzeti za povećanje volumena proizvedene hrane - te za poboljšanje njezine kvalitete. Prioritet bi trebala imati održiva i regionalna proizvodnja prehrambenih namirnica.

Opasnost od nereda

Njemačka ministrica Ilse Aigner upozorila je na mogućnost izbijanja nereda u siromašnijim zemaljama ukoliko cijene hrane nastave rasti. Važno je, tvrdi ona, da se o ovoj temi govori na međunarodnoj pozornici. Susret u Berlinu tek je "... početak diskusij u međunarodnim tijelima", kazala je Aigner. Na berlinskom summitu podržan je prijedlog francuskog resornog ministra Brune Le Mairea. On je predložio da se tema cijena hrane nađe i na dnevnom redu sastanka 20 najvažnijih industrijskih i zemalja u tranziciji (G20). "Nadam se da ćemo do kraja ove godine pronaći konkretna rješenja", kazao je La Maire.

Ključno pitanje na sastanku u Berlinu glasilo je: kako diljem svijeta osigurati opskrbu stanovništva hranom po pristupačni cijenama? Nagli prast cijena hrane posljednjih tjedana proširio je strah od moguće nove prehrambene krize. U nekim državama upravo je poskupljenje prehrambenih namirnica bio razlog za izbijanje socijalnih protesta, koji su u Tunisu rezultirali čak i padom državnog predsjednika. Veliki je problem i porast broja stanovnika na Zemlji. Po službenim procjenama, sa sadašnjih 6,9 milijardi broj žitelja svijeta će do 2050. narasti na 9,1 milijardu!

"Dosta nam je!"

Tijekom održavanja summita, u Berlinu je nekoliko tisuća ljudi prosvjedovalo i zahtijevalo radikalni zaokret u agrarnoj politici. Pod motom "Dosta nam je!", demonstranti su zatražili proizvodnju hrane koja nije genetski manipulirana, ekološku poljoprivredu u Europi, odnosno agrar koji će voditi računa i o zaštiti klime.

Organizatori tvrde da se okupilo 22.000 prosvjednika, a promatrači kažu da ih je bilo desetak tisuća.

Autor: C. Walz/S. Matić (dpa, afp, dapd)

Odg. ur.: A. Šubić