G20: Novi polet gospodarstvu i trgovini

Mjerama zaključenim na kraju dvodnevnog sastanka predstavnika vodećih industrijskih zemalja, u slijedećih pet godina bi trebala porasti konjunktura za dodatnih 2,1 posto. Kako stoji u priopćenju šefova država G20, to bi se trebalo postići dodatnim mogućnostima za investicije, proširenjem i izgradnjom infrastrukture te smanjenjem, odnosno, ukidanjem blokada na polju trgovine. Osim toga, zaključena je suradnja svih spomenutih zemalja u borbi protiv poreznih grešnika te pojačanje financijskog sektora uopće, kako bi se spriječila eventualna nova globalna financijska kriza.

Merkel pozdravila nove mjere

Njemačka savezna kancelarka Angela Merkel posebno je zadovoljna novim zaključenim mjerama po pitanju regulacije rada banaka i slobode tržišta. Takozvane sustavno-relevantne banke su sada, prema njezinom mišljenju – regulirane. To znači da porezne platiše u slučaju sloma ovih institucija više ne bi trebali za njih plaćati. Do 2016. godine bi u skladu s time trebali biti regulirani i razni investicijski fondovi, posebno oni koji se ubrajaju u rizične (Hedgfonds). “Kako bi se to sprovelo u djelo, G20 je donio plan prema kojem bi se ove regulacije trebale odvijati”, izjavila je njemačka kancelarka Merkel. To bi između ostalog značilo, da 30 najvećih svjetskih financijskih institucija ( među njima i njemačka Deutsche Bank) ubuduće moraju raspolagati velikim rezervama kapitala.

Po pitanju slobodne trgovine, prema riječima Angele Merkel, u Brisbaneu je i na ovom polju učinjen velik korak. Do njega je došlo zahvaljujući dogovoru između SAD-a i Indije u takozvanom Bali-procesu koji pak omogućuje određene olakšice u zaključivanju trgovinskog poslovanja. “Nakon godina stagnacije, konačno se pojavilo svjetlo po ovom pitanju”, rekla je Merkel i dodala kako je slobodna trgovina oživjela i između pojedinih regija.

Ukrajinska kriza teret ovog sastanka

U Brisbaneu je bilo riječi i o krizi u Ukrajini. Američki predsjednik Barack Obama kritizirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina predbacujući mu kako njegova politika prema Ukrajni predstavlja opasnost za čitav svijet. Ruska vlada je odbacila ove kritike, a sam Putin je prijevremeno napustio ovaj sastanak, još prije potpisivanja zaključnog sporazuma. On je svoj odlazak pokušao opravdati činjenicom kako pred njim stoji „dugi let do Rusije“. Putin je dodao kako je u Brisbaneu imao mogućnost i razgovarao s mnogim državnicima i šefovima vlada o krizi u Ukrajini – primjerice, s njemačkom kancelarkom je Putin razgovarao u noći sa subote na nedjelju (15.11-16.11.) u hotelu u kojem je bio smješten.

Ruski konvoji na putu u istočnu Ukrajinu

Za to vrijeme je međutim Rusija ponovno na krizno područje u istočnoj Ukrajini poslala konvoj pomoći s više od 70 kamiona. Prva kolona u kojoj je bilo oko 20 teretnih vozila, prešla je granicu na putu prema Luhansku u nedjelju rano ujutro - objavilo je Ministarstvo civilne zaštite u Moskvi. Dodatna 54 teretna vozila nalaze se još na putu prema Donezku. Sveukupno je riječ o oko 450 tona robe i hrane koja bi trebala biti raspodjeljena onim kojima je potrebna. „Isto tako, u transportu se nalazi i građevinski materijal i elektrotehnika“, izjavio je Oleg Voronov iz spomenutog Ministarstva u Moskvi.

Ukrajinska vlada je kritizirala dolazak ruskog konvoja koji je na njezin teritorij stigao bez odobrenja vlade u Kijevu, označivši ga kao povredu njezinog suvereniteta. No, prema riječima američkog predsjednika Baracka Obame, SAD i EU za sada ne planiraju pooštrenje sankcija prema Rusiji. „Aktualne mjere su dovoljne“, rekao je Obama u Brisbaneu. No, s druge strane na sastanku je rečeno kako se usprkos tome i dalje kontinuirano radi na tome kako se u slučaju potrebe, na Moskvu može izvršiti pritisak. „SAD ne želi izolirati Rusiju, no toliko dugo dok Putin krši međunarodno pravo, njegovoj zemlji prijeti izolacija“, rekao je Barack Obama koji se s Putinom susreo i razgovarao kako u Brisbaneu tako i na nedavnom sastanku na vrhu (APEC) u Pekingu.