Nova ruska 'politika topovnjačama'

Samo nekoliko dana prije početka susreta na vrhu skupine najrazvijenijih i najperspektivnijih zemalja G20 u australskom Brisbaneu ove subote (15.10.), pred obalom Australije su osvanula četiri ratna broda ruske Pacifičke flote. Australsko ministarstvo obrane u Canberri je objavilo kako "promatra" kretanje tih ratnih brodova, ali su inače reakcije naglašeno - suzdržane.

Ruski bojni brodovi se nalaze u međunarodnim vodama, objavljeno je u australskom ministarstvu pa je tako "njihovo kretanje potpuno u suglasnosti s međunarodnim propisima po kojima se vojni brodovi mogu slobodno kretati u međunarodnim vodama". Povrh toga se podsjeća kako ovo nije prvi put da su ruski bojni brodovi negdje u blizini mjesta gdje se održava susret skupine G20 na kojem sudjeluje i ruski predsjednik Putin.

"Sve je po međunarodnim pravilima"

Ipak, obzirom na krizu u Ukrajini i optužbe NATO-a kako Moskva direktno, oružjem i opremom podržava teroriste, ovi bojni brodovi su pred Australiju stigli samo dan nakon što je ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio "veću nazočnost" ruskih snaga na zapadnoj hemisferi. Tako rusko ratno zrakoplovstvo planira slati svoje bombardere na izviđanje na područja istočnog Pacifika i zapada Atlantika, osobito u Meksički zaljev i Karibe.

Ministar Šojgu tvrdi kako bi cilj ovih letova bilo pokazivanje prisutnosti, izviđanje i "promatranje vojnih aktivnosti stranih sila i njihovih komunikacija" i kako su takve akcije odobrene od samog ruskog vrha. Reakcija američkog ministarstva obrane je gotovo identična kao i ona australskog na pojavu bojnih brodova: Washington bi ovakve letove ruskih zrakoplova pred vlastitim vratima smatrao "rutinskim vježbama u međunarodnom zračnom prostoru".

"Rusi su patrolirali nad Meksičkim zaljevom i u prošlosti, a vidjeli smo tamo i ruske bojne brodove. Sve su to međunarodne vode", izjavio je glasnogovornik Pentagona, pukovnik Steve Warren. Dodao je tek kako je "važno da Rusi svoje operacije provode uz primjerene mjere sigurnosti i u sukladnosti s međunarodnim pravilima."

Svima je sve jasno

Iako su službene reakcije veoma suzdržane, naravno da su na Zapadu odlično shvatili poruku Kremlja i to samo par sati nakon što je NATO upozorio na značajno gomilanje ruskih vojnih snaga na granici prema Ukrajini. Visoki dužnosnik Pentagona je podsjetio kako Rusi, odnosno tadašnji SSSR čak i u doba hladnog rata nikad nije slao bombardere sve do Meksičkog zaljeva. Tada su takve "igre mačke i miša" bile gotovo svakodnevica i to na obje strane - i na obje strane je tada bilo i žrtava za koje javnost obično nikad nije saznala.

Ipak, prije su i pred obalom SAD-a letjeli poneki sovjetski izviđački ili zrakoplovi za borbu protiv podmornica. Makar se u današnje doba satelita i "nevidljivih" bespilotnih letjelica svakako treba pitati, kakvog vojnog smisla ima slati takve avione gotovo muzejske vrijednosti na skupe i neizvjesne misije s onu stranu zemaljske kugle. S druge strane, stručnjaci su zabrinuti zbog takvih misija jer što je bliži susret ruskih i snaga NATO-a, to je veća mogućnost da negdje doista dođe do incidenta.

Putin je bio nepoželjan

U Australiji pak nitko ne vjeruje kako će ruski brodovi izazvati incident, makar su među njima najsuvremeniji brodovi ruske flote koji su još u listopadu isplovili iz Vladivostoka. Tu je i raketni krstaš Varjag i najveći ruski brod u klasi razarača za borbu protiv podmornica Maršal Šapošnikov. No i Australcima je jasno kako se ovi bojni brodovi mogu shvatiti i kao odgovor na "glasno razmišljanje" australskog premijera Tonyja Abbota da ruskom predsjedniku Putinu otkaže poziv da dođe u Australiju na ovaj sastanak na vrhu, a što je ozbiljno naljutilo Kremlj.

Naime, vlada Australije nije samo nezadovoljna ulogom Rusije u sukobu na istoku Ukrajine, nego je već nekoliko puta javno zatražila ispriku Rusije zbog obaranja malezijskog putničkog zrakoplova na letu MH17. Makar je više tajnih službi i analitičara nedvosmisleno utvrdilo kako su taj avion oborili tamošnji separatisti ruskom opremom, Moskva i dalje odbija svaku umiješanost i traži da se pričekaju nalazi međunarodnog istražnog tima. U tom zrakoplovu, osim 192 državljanina Nizozemske i 43 građanina Malezije je poginulo i 27 osoba australske nacionalnosti.