Boeing ili put do dobit i preko mrtvih ljudi

U vijesti kojom Boeing objavljuje odlazak dosadašnjeg predsjednika uprave Dennisa Muilenburga „sa svih položaja i to s trenutnim djelovanjem", ovaj američki koncern to predstavlja željom „ponovo uspostaviti povjerenje". Jer ono je doista već žestoko narušeno, osobito načinom kako je Boeing doista pod svaku cijenu htio spustiti troškove svog novog zrakoplova, modela 737 Max – čak i pod cijenu 346 žrtava u padu dva aviona tog tipa. A Torsten Teichmann, analitičar postaje ARD u Washingtonu tvrdi: i ovo izbacivanje Muilenburga neće promijeniti poslovnu politiku Boeinga, niti ima osnova vjerovati da se Boeingu opet može vjerovati kako mu je sigurnost putnika na prvom mjestu.

Jer u njegovoj analizi koju objavljuje ova njemačka postaja, on podsjeća kako je čitavo nadzorno vijeće Boeinga samo par dana ranije objavilo kako će dioničari Boeinga i u ovom kvartalu dobiti dividendu od skoro dva dolara po dionici, makar je teško objasniti zašto bi Boeing trebao dobro poslovati. Američki ured za sigurnost zračnog prijevoza FAA ne samo da ne želi dopustiti registraciju novih zrakoplova tipa 737 Max, nego je nedavno savjetovao i potpun prekid njegove proizvodnje.

Nema novaca za nešto novo

A taj avion je za Boeing čisti novac jer se prodaje odlično: prodano je već preko 10.000 Boeinga 737,  popularnog modela za kraće i srednje destinacije što je apsolutni rekord za putničke avione na mlazni pogon. No ovaj skandal oko Muilenburga pokazuje kako je uprava Boeinga još 2011. krenula putem gdje se prvo gleda na dobit, a ne na sigurnost u prometu.

Jer onda je odlučeno kako se neće razvijati novi model tog tipa zrakoplova, nego će se prepravljati već prastari model 737 – prvi je poletio još 1968. godine. Razlog nije bila tek nostalgija za oznakom uspješnog modela, nego štednja: kad bi prijevoznicima nudili novi model, to bi značilo da i pilotima moraju osigurati dodatno školovanje. Piloti imaju licencu za sasvim konkretan zrakoplov, a pilota sa dozvolom za 737 ima mnogo. To znači – oni su za prijevoznike jeftini.

Istovremeno, Boeing je prijevoznicima obećao kako će novi model biti štedljiviji u potrošnji goriva – što je naravno još jedan argument za kupnju. Ali nije htio reći kako se i to može postići samo značajnom promjenom u elektronici i računalima aviona. Kako je utvrdio i FAA nakon ovih nesreća, taj novi program se drastično upliće u ono što piloti rade – a njima nitko nije niti rekao da bi to taj avion mogao činiti. Tek ako prijevoznik nešto više plati, bit će instaliran i dojavni sustav koji će javljati da je sad računalo preuzelo kormilo. Rezervni sustav uopće nije ni predviđen.

Sve ostaje po starom?

Sve je to postupno otkrivala i američka javnost, ali Boeing i Muilenberg nisu ničim pokazivali kako namjeravaju promijeniti svoju poslovnu politiku. Čak i za vrijeme saslušanja predsjednika uprave Boeinga pred Kongresom se okupila rodbina poginulih putnika koja je prkosno držala fotografije svojih poginulih. Muilenberg se na njih nije niti osvrtao. Umjesto toga je krenuo prokušanim putem: lobirati među političarima i dužnosnicima u Washingtonu kako bi FAA promijenila mišljenje i dopustila korištenje tog Boeingovog modela. Jer, treba se zaštitit koncern „od strateške važnosti" – naravno, Boeing je itekako aktivan i u vojnoj industriji. To big to falil, opet je bio glavni argument Boeinga.

Analitičar postaje ARD Teichmann podsjeća kako je 55-godišnji Muilenberg doduše bio na vrhu koncerna, ali kako su sve odluke bile donesene od čitave uprave u Chicagu. A ona je ostala ista: privremenu upravu je preuzeo dosadašnji predsjednik financija Greg Smith, a od 13. siječnja na čelo staje dosadašnji predsjednik upravnog vijeća David Calhoun. 

aš(mediji)