Više kontrole nad tajnim službama

Uposlenici njemačke obavještajne službe (BND) trenutno se ne mogu požaliti da im nedostaje posla. Njemačka tajna služba trenutno je posebno zaposlena ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine. Bilo u Ministarstvu vanjskih poslova, odbrane, Bundestagu ili Državnom tužilaštvu - predstavnici BND-a tamo se puno češće očituju nego ranije. Njihovi izvještaji i analize jako su traženi.

Čini se da nova savezna vlada nema nikakve rezerve prema kontaktima s tajnim službama. Neki posmatrači bili su iznenađeni da nakon početka rada semafor-koalicije nije došlo do kadrovskih promjena u vrhu Savezne obavještajne službe BND-a, Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV) i Vojne protuobavještajne službe (MAD). Šefovi ovih službi (među njima i jedna šefica) zasad smiju ostati na svojim funkcijama. U međuvremenu je došlo do još nekih promjena, a uslijediće i mnoge druge.

- pročitajte i ovo:  Misteriozna operacija "Pamir"

Velika reforma BND-a

Služba bi trebala raditi učinkovitije i biti u stanju brže reagirati na „dinamične situacije" poput one u Afganistanu. U kancelarskom  uredu, koji je, primjerice, zadužen za stručni nadzor BND-a, ukinuto je mjesto saveznog povjerenika za obavještajne službe, odnosno mjesto državnog sekretara. Ova funkcija je uvedena pod Angelom Merkel nakon Snowdenovih otkrića o praktikama NSA. Službeni razlog bio je imati bolji uvid u ono što rade njemačke tajne službe. Međutim, ona je prvenstveno bila zamišljena kao "zid za spriječavanje širenja požara". Drugim riječima, kada bi se unutar tajnih službi opet rasplamsalo nešto poput političkog skandala, kako je glasila računica, to se barem izravno ne bi odrazilo na šefa kancelarkinog ureda, niti na kancelarku.

Ali sada, kada pomenuta funkcija više ne postoji, moglo bi se reći: BND se opet približava samom kancelaru. Olaf Scholz je imenovao novog šefa odjela koji nadgleda rad BND-a. To je pravnica Dagmar Busch, koja je ranije radila u Ministarstvu unutrašnjih poslova, gdje je bila odgovorna za saveznu policiju. I na drugim mjestima je kancelar u iznenađujuće bliskom odnosu sa tajnim službama. U aprilu je hamburški političar Matthias Bartke (SPD) izabran za stalnog povjerenika Parlamentarnog kontrolnog gremijuma (PKGr) u Bundestagu. Tijelo je zaduženo za praćenje rada ovih službi i provjeru da li savezna vlada ispravno provodi stručni nadzor. Bartke bi u tome trebao podržati parlamentarne zastupnike. No, on se ne smatra najpodesnijom osobom, zato što je bio dugogodišnji bliski saradnik Olafa Scholza, a također i šefa njegovog ureda Wolfganga Schmidta.

Nova agencija pod nazivom UKR

U oblasti kontrole rada tajnih službi nedavno je, međutim, došlo i do jedne institucionalne promjene. 1. januara počelo je sa radom Nezavisno kontrolno vijeće (UKR). Tiho i neprimjetno, čini se, jer dosad jedva da je u javnost procurilo nešto o tome – mada se radi o najvišoj saveznoj ustanovi, čiji zaposlenici nisu volonteri, već rade puno radno vrijeme - za razliku od, primjerice, Komisije G10 koja odobrava pojedinačne mjere nadzora tajnih službi. Predsjednik Kontrolnog vijeća prima platu u visini ministarske.

UKR bi trebao kontrolirati BND-ove strateške obavještajne aktivnosti, odnosno tehničko praćenje telefonskih poziva, SMS-poruka ili e-mailova u svjetskom protoku podataka. Svih njegovih šest članova su odvjetnici, uključujući bivše suce Vrhovnog suda Njemačke. Uz njih je i oko dvadesetak saradnika. Presudom Saveznog ustavnog suda njemačka vlada je bila prisiljena da osigura bolji nadzor nad tajnom službom za operacije u inostranstvu. Uz izmjenu zakona o BND-u i osnivanje Kontrolnog vijeća je bila posljedica odluke Ustavnog suda iz Karlsruhea. Kontrolno vijeće već ima svoj logo, a uskoro će dobiti i web stranicu. Međutim, još uvijek nema vlastitu zgradu. Do sada su inspektori bili smješteni u staroj zgradi BND-a u berlinskoj četvrti Lichterfelde-West. Članovi PKGr-a nedavno su tamo bili u posjeti i objašnjeno im je kako treba izgledati rad nove ustanove. Uskoro će biti predstavljen i prvi izvještaj o aktivnostima UKR-a.

Koalicijski sporazum obećava više transparentnosti

Koalicijski sporazum nove njemačke vlade obećava više kontrole, transparentnosti i vladavine prava u oblasti sigurnosnog sektora. Neke ovlasti sigurnosnih tijela moraju biti preispitane. Pritom se misli na to da treba provjeriti jesu li neki od instrumenata i metoda koje su ove ustanove smjele koristiti posljednjih godina zapravo primjerene i u skladu sa Ustavom.

To uključuje, na primjer, korištenje takozvanog "državnog trojanca" na mobilnim telefonima, tj. softvera za nadzor koji se zapravo može koristiti za čitanje šifriranih chatova. Zeleni i FDP samo pod određenim uvjetima žele dopustiti takve dalekosežne mjere, i ako uopće, onda samo za policiju. Rasprava o tome unutar semafor-koalicije još nije gotova. Još neki projekti, koji će vjerovatno uticati i na tajne službe, najavljeni su u koalicijskom sporazumu, ali još nisu provedeni. Primjerice, zakonski propis o angažovanju informanata (osoba od povjerenja) i uopšte ljudi koji služe kao izvori informacija a sve to bi se moralo moći provjeriti od strane parlamenta. Osim toga, potrebno je uspostaviti neovisno kontrolno tijelo, koje će razjasniti sporove oko klasifikacije tajnih dokumenata. I konačno, treba postojati pravni temelj za rad platformi za razmjenu informacija sigurnosnih tijela kao što je Zajednički centar za odbranu od terorizma (GTAZ).

ARD-Tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu