SAD: Šta znači Makartijeva smjena za pomoć Ukrajini?

Bio je to istorijski čin, koji je izazvao metež i na međunarodnom nivou: prvi put u istoriji SAD, predsjedavajući Predstavničkom domu je smijenjen glasanjem u parlamentu. Većina poslanika glasala je za prijedlog desničarskog tvrdolinijaša Meta Geca (Matt Gaetz) da se sa vrha Predstavničkog doma izbaci republikanac Kevin Makarti (McCarthy). Ovaj 58-godišnjak je tako izgubio unutarstranačku borbu za vlast u sporu oko budžeta i dalje pomoći Ukrajini. Ta funkcija je pak jedna od najvažnijih u državi - odmah iza predsjednika SAD i potpredsjednika.

Kakve posljedice to povlačenje može imati po pomoć Ukrajini?

SAD su jedan od najvećih donatora pomoći Ukrajini. Prema mišljenju stručnjaka, smjena Makartija bi takođe mogla da ima ozbiljne posljedice po pomoć Ukrajini. Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) je uvijek isticao da će SAD podržavati Ukrajinu „koliko god bude potrebno“. Ali smjenom predsjedavajućeg Predstavničkog doma, Kongres je za sada paralizovan.

U nedavno odobrenom privremenom budžetu nedostaje 24 milijarde dolara nove pomoći Ukrajini što je tražio Bajden. „To donosi mnogo neizvjesnosti u vezi sa kontinuiranom podrškom SAD Ukrajini“, kaže Dominik Tolksdorf iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose (DGAP) u intervjuu za DW.

Ko će biti nasljednik?

Potpuno je nejasno koji republikanac može da osvoji neophodnu većinu da naslijedi Makartija – i kada će Predstavnički dom ponovo imati kvorum. „Mnogo toga sada zavisi od toga ko će biti novi predsjednik Predstavničkog doma i koje uslove će mu postaviti ovih osam poslanika koji su se suprotstavili Makartiju, uključujući i koje će uslove nametnuti podršci Ukrajine“, kaže Tolksdorf. Zamisliv je dogovor koji pokriva i pitanje migracije. „Gdje bi se reklo: Da bismo podržali Ukrajinu, obezbijedićemo dodatna sredstva za bezbjednost granica (SAD-Meksiko, prim. ur.).“

Međutim, ova funkcija je „sjedište za katapultiranje“ i „frustrirajuće“ za aktuelne predsjednike jer moraju da uravnotežavaju razna krila republikanaca, rekao je Tolksdorf. A među kandidatima koji su za sada u trci ima i onih koji su ranije podržavali dosadašnju pomoć Ukrajini.

Ako ovaj plan ne uspije, mogu se zamisliti i druge vrste finansiranja, kao što je produženje Zakona o zajmu za odbranu demokratije iz 2022. godine, rekao je Tolksdorf. To bi Ukrajini omogućilo da „iznajmi” vojni materijal od SAD. Zakon iz 2022. je doduše istekao u septembru, ali se Ukrajina nada produženju. „Ovo bi možda moglo da se više dopadne republikancima jer implicira da će Ukrajina vratiti barem dio pomoći nakon završetka rata.” Međutim, upitno je da li bi to bilo lakše sprovesti u Kongresu nego drugi paket pomoći kakav je predložila Bajdenova vlada, a za to bi prvo morao da se izabere novi predsjedavajući.

Pomoć Ukrajini - nova tema izborne kampanje

Republikanci su sada otkrili pitanje pomoći Ukrajini kao temu predizborne kampanje, koju je takođe podstakao Donald Tramp (Trump). „Mislim da Evropa treba da učini više“, rekao je on u televizijskom intervjuu za NBC sredinom septembra. „Rat utiče na Evropljane mnogo više nego na nas." Prema njegovim tvrdnjama, SAD troše znatno više novca od Evropljana. Prema Kilskom institutu za svjetsku ekonomiju, od septembra 2023. Evropa je sada očigledno pretekla SAD u pogledu obećane pomoći Ukrajini. Ukupno su evropski donatori (EU i van EU) obećali oko 156 milijardi evra, SAD su obećale 70 milijardi evra.

Drugi istaknuti republikanci kao što su tvrdolinijaš Met Gec, guverner Floride Ron DeSantis i desničarska poslanica Mardžori Talior Grin (Marjorie Talyor Greene) takođe podižu raspoloženje protiv američke pomoći Ukrajini – i umjesto toga pozivaju da se sredstva koriste na granici sa Meksikom za suzbijanje imigracije.

„Mnogi republikanci i dalje žele da podrže Ukrajinu“, kaže Tolksdorf. „Ali grupa republikanaca, posebno u Predstavničkom domu, koji žele da smanje podršku ili je čak potpuno zaustave, raste. I dalje je manjina, ali ovaj sukob sada posebno pogađa Republikansku stranku. „I to sve više postaje pitanje o kojem poslanici treba da zauzmu jasan stav pred predstojeće izbore, da li su za ili protiv toga."

- pročitajte još: Granični biznis s migrantima

A izgledi za još jedan „beskrajni rat“ mogli bi da odvrate još više članova da ga podrže u budućnosti. Do sada je kontraofanziva Ukrajine napredovala prilično sporo. Veliko oslobođenje je zapravo trebalo da dođe na ljeto, ali se to do sada nije dogodilo.

Raspoloženje među stanovništvom opada

Promjena raspoloženja koja sada postaje očigledna među republikancima takođe bi mogla da padne na plodno tle među stanovništvom. Prema istraživanju CNN-a s početka avgusta, oko 55 odsto ispitanih odbija dalju pomoć. Odbijanje dalje pomoći Ukrajini je često postavljano pitanje i varira u zavisnosti od ankete i vremena anketiranja. „U osnovi, trend u anketama je da podrška, posebno među republikanskim glasačima, opada", kaže Tolksdorf. "Ali, naravno, sve zavisi od političkog diskursa. Što su jači glasovi u Kongresu koji kažu da je ovo bacanje novca poreskih obveznika, to će više odjeknuti kod birača." Ciklus koji bi se svakako mogao intenzivirati u narednim mjesecima.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na
Instagramu