Prijeti utrostručavanje broja slučajeva demencije

Broj slučajeva demencije širom svijeta mogao bi se gotovo utrostručiti u naredne tri decenije. Tako barem prognozira zdravstvena studija objavljena u stručnom časopisu The Lancet Public Health.

Prema tim prognozama, oko 153 miliona ljudi bi do 2050. godine moglo živjeti sa demencijom - u poređenju sa 57 miliona slučajeva u 2019. Izrazito visok porast broja dementnih osoba stručnjaci očekuju uglavnom zbog rasta svjetske populacije i sve starijeg stanovništva. Naučnici posebno visok porast broja takvih slučajeva, između ostalih, očekuju u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dok bi Japan mogao imati najnižu stopu rasta.

U BiH bi povećanje broja slučajeva, procijenjuje se, moglo iznositi 92 posto. To bi značilo da bi se brojka iz 2019. 48.081 slučajeva demencije za tri decenije mogla popeti na 92.167 slučajeva. Što se tiče Njemačke, autori studije predviđaju povećanje broja dementnih osoba za 65 posto, što bi bilo ispod zapadnoevropskog prosjeka.

Produženje životnog vijeka

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je već prošle godine upozorila da će se broj osoba s demencijom u svijetu tokom narednih deset godina drastično povećati. Jedan od glavnih razloga za to je sve duži životni vijek: s godinama raste rizik od nezaraznih bolesti, a time i od demencije. Ovaj natpojam opisuje simptome čitavog niza uglavnom progresivnih bolesti koje utiču na rad mozga – Alzhajmerova demencija spada u red jedne od najčešćih i najpoznatijih.

Prema WHO-u, demencija je trenutno sedmi najčešći uzrok smrti u svijetu i vodeći uzrok invaliditeta i potrebe za njegom starijih osoba. Globalni troškovi liječenja oboljelih osoba tokom 2019. godine  procjenjuju se na jedan bilion dolara.

Četiri faktora rizika za demenciju

Predviđanja koja je tim međunarodnih naučnika modelirao za redovnu periodičnu studiju "Global Burden of Disease" izgledaju sve alarmantnije. Naime, eksperti koji su radili na njenoj izradi napravili su procjene prevalencije demencije za 195 zemalja i regiona u periodu od 2019. do 2050. godine, uključujući i različite faktore rizika od demencije.

Posmatrajući efekte četiri faktora rizika od demencije - pušenje, gojaznost, visok nivo šećera u krvi i slabo obrazovanje - autori studije predviđaju da bi se poboljšanim pristupom obrazovanju moglo dovesti do smanjenja broja slučajeva demencije za čak šest miliona. S druge strane, postoji još skoro sedam miliona prognosticiranih slučajeva povezanih sa gojaznošću, visokim nivoom šećera u krvi i pušenjem. Time su preventivne mjere koje minimiziraju uticaj ovih faktora rizika još važnije, naglašava epidemiologinja i vodeća autorka studije Emma Nichols sa Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju Univerziteta u Washingtonu.

fs/tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu