Roboti kao novi njegovatelji?
4. juli 2019
Kaže se da je pas čovjeku najbolji prijatelj. Ali, u nekoliko staračkih domova čovjekov najbolji prijatelj je robot. Tamo je u funkciji robot „Pepper". On sa ljudima može razgovarati, a prilikom govora može gestikulisati i dok sluša svojim sjajnim očima signalizovati da je u potpunosti koncentrisan na osobu koja s njim razgovara. Robot „Paro" je također angažovan u staračkim domovima. Riječ je o robotu koji, ukoliko ga pomilujete, reaguje pokretom i određenim zvukom.
Iako se Pepper i Paro ne mogu takmičiti sa robotima kao što su „R2-D2", uspješno se koriste u staračkim domovima prilikom njege starih lica. Svakim novim razvojem će roboti u bolnicama i staračkim domovima biti sve važniji. Ali, to je i oblast u kojoj etičari moraju dati odgovor na mnoga osnovna pitanja.
Šta mašine mogu ponuditi?
Njemačko vijeće za etička pitanja je na svom godišnjem sastanku posvetilo pažnju robotima u njegovateljstvu. „Broj osoba kojima će biti potrebna njega će se u budućnosti dramatično povećati", kaže predsjednik Vijeća Peter Dabrock. „Roboti obećavaju izlaz iz prijeteće krize - nedostatka njegovatelja. Da bi ovakav razvoj ubuduće bio humaniji, već danas moramo postaviti smjernice u odnosu prema tehnici", kaže Dabrock.
Anja Richert je direktorica tehničkog univerziteta u Kölnu "Cologne Cobots Lab". Na ovom univerzitetu se također nalazi nekoliko primjeraka Peppera. Ona kaže da robot nije ravnoparavan kolega. On može „dati odgovore na standardna pitanja, kao što to radi govorni asistent Alexa, ali razlika u odnosu na Alexu je što se iza Peppera ne krije velika baza podataka. Dakle, robot nije tako pametan kao Amazonov govorni asistent koji sluča privatne razgovore i tako stalno uči."
Pepper u svakodnevici recimo posjetiocima muzeja pokazuje put ili penzionerima na ekranu pokazuje fotografije. Eksterne firme mogu izrađivati programe i ugrađivati ih u Peppera koji npr. radi kao učitelj Tai-Chia. Richterova kaže da je stalna primjena robota unosan posao u vrtoglavom porastu.
Robot umjestro Roberte
Prednost „limenog" kolege je njegovo veliko strpljenje, što nije slučaj sa njegovateljima i starim licima. „Takav jedan sistem je emocionalno gledano, savim neutralan. On se ne ljuti ako nešto mora ponoviti 50 puta", kaže Richert. „To kod ljudi smanjuje stres. Postoje istraživanja koja su pokazala da dementne osobe lakše ostvaruju kontakt i komuniciraju sa robotima, jer osjećaju manje stresa nego sa ljudima."
Postoje situacije u kojim osobe, kojima je potrebna njega, iz srama preferiraju robote. Anja Richert podsjeća na jednu konferenciju na kojoj su učesnici upitani da li bi radije, kao inkontinentne osobe, da ih kada se unerede čisti robot ili osoba. „Iznenađujuće, većina je rekla da bi to prepustila robotu", kaže Richert.
Njegovati i biti njegovan
Roboti, kao i ljudi prave greške. Dok je kod njegovateljica i njegovatelja jasno podijeljena uloga, kod mašina je to novost. „Svi pravni pokušaji da se to razjasni su ostajali bez rezultata.
U Njemačkoj se često diskutuje o automobilima bez vozača. U ovom slučaju algoritam u djeliću sekunde odlučuje da li će vozač ili neko drugi u automobilu biti zaštićen. „Takav jedan algoritam, bilo da je riječ o automobilu ili staračkom domu, nikako nije neutralan", kaže Richert i dodaje: „Iza toga se kriju određene kulture i različita razmišljanja koja su u pravilu programirana. Pitanje je: da li je on tada odgovoran ili ne?"
Kada robot sluša
U nekim oblastim robot može vratiti samostalnost i dostojanstvo. „Međutim, i ovdje postoje svijetle i tamne strane", kaže Richert: „Naginjemo ka tome da na svakom njestu prikupljamo i vrednujemo podatke". Robot koji sluša i posmatra pacijente dobija i neke intimne informacije. „Tada se može dogoditi da mi zdravstveno osiguranje neće platiti tablete jer ih ne uzimam redovno", objašnjava Richert scenario koji etičari žele spriječiti.
Richert se nada da to takvog sakupljanja podataka neće doći kod robota koji su angažovani kao njegovatelji. Ona kaže da tržište reguliše takve stvari. „Ako niste sposobni da napravite proizvod koji će biti prihvatljiv na tržištu, onda ste uzalud uložili novac", kaže Richert i dodaje: „Robot će se koristiti samo onda ako je smislena zamjena na odjeljenju, a ne da radi kao špijun i nije od pomoći onima kojima je njega potrebna".
Roboti bi prije svega trebali pomoći njegovateljima koji bi onda imali više vremena da se brinu o svojim skrbnicima tamo gdje je ljudska ruka nezamjenjiva. Anja Richert ne može zamisliti scenario u kojem roboti postaju prijetnja: „Na sreću imaju dugme kojim se mogu isključiti i u svakom trenutku se mogu gurnuti u stranu".