Pandemija i klima: Njemačka pred novim zaduženjima

To je bio njegov prvi potez u svojstvu novog ministra financija. Predsjednik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Lindner je odmah nakon prisege u proceduru pustio novi zakon o reviziji državnog proračuna za sljedeću godinu. Lindner, koji je prije nego je ušao u vladu slovio za jednog od najžešćih kritičara financijske politike bivše vlade, sada neiskorištene kredite za ublažavane posljedica pandemije koronavirusa koji su bili predviđeni za 2021. želi spasiti i iskoristiti kao podlogu za druge namjene.

Radi se o 60 milijardi eura koje Lindner sada želi preusmjeriti u državni energetsko-klimatski fond koji je utemeljen kako bi pomogao, kako je Lindner rekao pred Bundestagom, „u transformaciji jedne od najvećih industrijskih zemalja svijeta na putu ka klimatskoj neutralnosti".

Novo zaduženje neustavno?

Lindnerov šahovski potez se ne dopada svima. „U principu je problematično kada se krizne zalihe financirane kreditima sljedeće godine koriste za financiranje projekata", poručuje Savez poreznih obveznika. Demokršćanska Unija CDU/CSU, koje je od početka prosinca na čelu parlamentarne oporbe, ide još korak dalje i poručuje kako je rebalans proračuna protuustavan. „Prenamjena sredstava je ignoriranje ustavnih pravila o zaduživanju", poručuju iz Unije.

I dok je oporba grmjela s pozornice, Lindner se demonstrativno udubio u svoje spise. Novi ministar financija se nalazi u nezgodnoj situaciji: kao oporbeni političar se godinama borio za to da se ustavom definirana tzv. „dužnička kočnica", koja nalaže da država smije potrošiti samo ono što je primila iz poreznih i ostalih sredstava i koja je bila ignorirana tijekom pandemije, što je prije moguće ponovno primijeni.

Lindner je obećao da se „kočnica" u pogon vraća 2023. No je li to uopće moguće? Kao dio jedne koalicije koja u godinama koje dolaze treba mnogo novca kako bi ostvarila svoje planove za ublažavanje posljedica pandemije te istodobno poticati klimatsku neutralnost, liberalni ministar financija se nalazi pred dilemom.

Pandemija koči klimatske reforme?

Lindner odnekuda mora nabaviti novac ali to bi moglo biti teško. Svaki drugi euro odlazi u socijalnih sektor, najveći dio za isplatu mirovina. No na smanjenje mirovina nitko niti ne pomišlja. Dapače: broj primatelja će se ove godine zbog demografskih kretanja dodatno povećati. Troškovi pandemije i dalje gutaju veliki dio sredstava. S obzirom na to da su se sami liberali s Lindnerom na čelu tijekom koalicijskih pregovora izborili za to da nema povišenja poreza, jedino što ostaje su novi krediti.

Od početka pandemije Njemačka se osjetno zadužila. I dok su u godinama od 2014. do 2019. proračuni, usprkos dodatnim izdacima poput savladavanja migrantske krize 2015., bili uravnoteženi, 2020. i 2021. država je morala posegnuti za kreditima rekordnih iznosa. Dužnički brijeg se u ove dvije godine povećao za 400 milijardi eura. Ukupni dug, dakle savezne i lokalnih razina, se tako popeo na 2,4 bilijuna eura. Prvobitno je bilo dogovoreno da se dugovi nastali tijekom pandemije otplaćuju sljedećih 20 godina no već je u ugovoru nove socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade taj rok produljen za daljnjih 16 godina.

Novi proračun, novi dugovi

Nova vlada mora do ožujka 2022. od ministarstava prikupiti popis planiranih izdataka. 2021. se tadašnji ministar financija i aktualni kancelar Olaf Scholz zadužio za 100 milijardi eura a njegov nasljednik Lindner planira otprilike isti iznos. No i to ovisi o konjunkturnim prognozama koje nisu jedinstvene i ovise o daljnjem razvoju pandemije a prema tome i priljevu poreznih prihoda u državnu blagajnu.

Lindner želi uštedjeti gdje god je to moguće. U jednom pismu kolegama iz kabineta poslanom prije Božića Lindner apelira na „iskorištavanja potencijala uštede" i upozorava na opasnost davanja obećanja koja se ne temelje na financijskim realnostima.

Već je sad jasno da pomoć ugroženom gospodarstvu mora i dalje teći. Do sada je poduzećima bilo isplaćeno 58 milijardi bespovratne pomoći i oko 70 milijardi pomoći u obliku pozajmica.

Zapravo su poduzeća u 2022. trebala započeti s vraćanjem pomoći no pitanje je hoće li to biti moguće s obzirom na to da pandemija, a s njom i sve negativne posljedice za poduzetnike, još uvijek traje. Postoji opasnost i od novog vala pomoći. Mnoge branše poput ugostiteljstva i turizma su već najavile masovna otpuštanja.

Daljnji problem za Lindnera je izostanak očekivanih investicija u transformaciju gospodarstva prema klimatski neutralnom smjeru. No, kako kaže Lindner, nesigurna situacija oko koronakrize je zaustavila te investicije. Zato novi ministar financija gospodarstvu želi pomoći dodatnom financijskom injekcijom za nove investicije. Njegov šef podržava ovaj naum. „Novi prostor za financijsko djelovanje nastaje kroz gospodarski rast a gospodarski rast je rezultat mudrih investicija", rekao je Scholz u Bundestagu.

Nema štednje ni na EU razini

Bit će zanimljivo promatrati kako će se novi ministar financija profilirati na razini Europske unije. Lindner je ispočetka kod nekih EU partnera, pogotovo na jugoistoku Europe gdje su, recimo Grci, još uvijek traumatizirani strogim kursom strogog ministra financija Wolfganga Schäublea, ulijevao strah. No sada se Lindner novim zaduženjem na domaćem planu pokazao kao ministar kojem nije uvijek samo do stroge štednje.

U Francuskoj ali i u nekim drugim EU članicama je s olakšanjem primljeno na znanje da ni kancelar Olaf Scholz, kao ni njegov zamjenik i ministar gospodarstva Robert Habeck, nisu pretjerani zagovornici strogih mjera štednje.

Europski pakt stabilnosti zemljama članicama dopušta zaduženje u visini od 60 posto BND-a. Međutim tu vrijednost ne poštuju mnoge zemlje. Njemačka je 2019. još bila ispod te granice. 2020. je zaduženje iznosilo 68 posto.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu