Njemačka 2022. - još jedna godina pandemije!

Pandemija korone je za Nijemce prije godinu dana bila daleko najvažnija tema - baš kao i sada na pragu 2022. Međutim, postoji i  jedna ključna razlika: prije godinu dana predstojeća kampanja vakcinacije ulivala je nadu da uskoro slijedi kraj pandemije.

Međutim, poslije daleko više od sto miliona datih doza vakcina, broj infekcija u zemlji je znatno veći nego tada.

„Cijela Njemačka je jedno veliko žarište", rekao je sredinom novembra o situaciji u vezi sa koronom Lotar Viler, šef Instituta Robert Koh.

Da bi se što više ljudi vakcinisalo, uskoro bi moglo doći i do opšte obavezne vakcinacije. To bi bilo očigledno kršenje riječi: jer, do prije samo nekoliko nedjelja obaveznu vakcinaciju su isključivali sada bivša kancelarka Angela Merkel, kancelar Olaf Šolc, kao i lider FDP Kristijan Lindner.

- pročitajte još:Neće biti obavezne vakcinacije protiv korone u Njemačkoj

Društvo je već podijeljeno - jaz pogotovu postoji između većine koja podržava vakcinaciju i manjine koja joj se protivi.

Ambiciozni klimatski planovi

Nakon 16 godina pod Angelom Merkel (CDU), nova vlada socijaldemokrata, Zelenih i liberala želi da širi duh optimizma i napretka. Šta koalicija pod tim podrazumijeva? Iznad svega, više zaštite klime putem obnovljivih izvora energije i odustajanje od uglja već 2030.

- pročitajte još:Angela Merkel odlazi, ali njen politički stil ostaje

Politikolog Florijan Hartleb posebno ističe „brzi dogovor” koalicije. „Pokazali su se kao timski igrači, za razliku od onoga što se tokom predizborne kampanje moglo vidjeti kod CDU i CSU."

Šta ljudi misle o politici nove Vlade vjerovatno će pokazati na izborima u četiri pokrajine: na proljeće u Sarskoj oblasti, Šlezvig-Holštajnu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i na jesen u Donjoj Saksoniji. Prema dosadašnjim anketama - uspon socijaldemokrata bi mogao da se nastavi.

Da li CDU skreće udesno?

Teško uzdrmana CDU nada se da će živnuti početkom nove godine, kada bude izabran novi predsjednik stranke. To će takođe odrediti budući kurs ove partije demohrišćana.

Ukoliko pobijedi Fridrih Merc - CDU bi krenula udesno, dok bi druga dva kandidata, Norbert Retgen i Helge Braun, radije zadržali srednji kurs koji je slijedila Angela Merkel.

"Fridrih Merc će biti novi gazda", smatra Hartleb. Merc je „više solista” u partiji i „neće to biti novi početak".

Novi - stari predsjednik?

U svakom slučaju, kontinuitet se može očekivati u februaru prilikom imenovanja osobe na najvišu funkciju u državi.

Frank-Valter Štajnmajer (SPD) želi da to ostane - savezni predsednik i ima dobre šanse. Za sada nema drugih kandidata, a stranke semaforske koalicije imaju većinu u Saveznoj skupštini, tijelu koje bira Saveznog predsjednika.

Izazovi: Kina i Rusija

U spoljnopolitičkom smislu, Njemačka će 2022. moći da zablista prije svega predsedavanjem G7, mada je - zablista - vjerovatno neprikladna riječ u vreme rastućih kriza: ruska agresija protiv Ukrajine i Kina koja sve više trijumfuje u globalnoj politici samo su dva od velikih spoljnopolitičkih izazova.

Ministarka spoljnih poslova Analena Berbok je u intervjuu za „Tagescajtung” nagovijestila preokret, aludirajući na politiku Angele Merkel pema Kini: „Elokventno ćutanje nije oblik diplomatije na duže staze". Ona želi da vodi spoljnu politiku zasnovanu na vrijednostima i da više pokreće pitanja ljudskih prava u totalitarnim državama.

No, kancelar Olaf Šolc izgleda želi da nastavi opreznu spoljnu politiku svoje prethodnice i jasno je stavio do znanja da svojoj ministarki spoljnih poslova neće u potpunosti prepustiti teren. Ubrzo nakon što je položio zakletvu rekao je na ZDF-u: „U svijetu mora biti uzajamnih odnosa, čak i sa vladama koje su veoma različite od naše."

- pročitajte još:Nova vlada, novi kurs prema Kini?

U tom kontekstu biće zanimljivo vidjeti da li će nova savezna vlada stati uz američkog predsjednika Džozefa Bajdena i dozvoliti da bude uvučena u jaču konfrontaciju sa Kinom.

Kada je riječ o Rusiji, Hening Hof iz Njemačkog društva za spoljnu politiku savjetuje „da se gasovod Sjeverni tok 2 koristi kao sredstvo pritiska na Moskvu - u slučaju agresije na Ukrajinu, ne treba ga puštati u rad".

Što se tiče kineske politike, on smatra da Njemačka mora da se „odmakne od nepotrebne zastrašujuće tvrdnje da bez kineskog tržišta njemačka industrija nema budućnost, ka mnogo jačoj strateškoj politici koja će se suočiti sa kineskim rivalstvom sistema".

S druge strane, Johanes Varvik sa Univerziteta u Haleu, predviđa da će Berbok „uskoro osjetiti pritisak funkcije koju obavlja i realne politike. To posebno vidim kada je riječ o pitanju da li ljudska prava zaista mogu biti uzeta kao glavno mjerilo za spoljnopolitičko djelovanje".

Cilj: Evropska savezna država

Koalicioni sporazum govori o dugoročnom cilju u okviru evropske politike - o Evropskoj uniji kao „evropskoj federalnoj državi”. Tako uzvišene ideje odavno se nisu čule u EU. Istovremeno, Vlada se zalaže za relativno liberalnu politiku azila i izbjeglica, takođe na evropskom nivou.

Koliko su o osjetljive teme postalo je jasno u dvije zemlje EU koje su posebno važne za njemačku Vladu - u Francuskoj i Poljskoj. Jaroslav Kačinjski, šef poljske vladajuće stranke PiS, rekao je da politika nove njemačke vlade ugrožava suverenitet evropskih zemalja. Govorio je i povrtaku hegemonijalnoj politici.

U Francuskoj je reakcija važna ne samo zbog bliskog partnerstva sa Njemačkom, već i zbog toga što se u toj zemlji na proljeće  održavaju predsjednički izbori - najvažnija tema je borba protiv neželjene imigracije.

Predsjednik Emanuel Makron želi da iskoristi francusko predsjedavanje Savjetu EU u narednih šest mjeseci da obezbijedi spoljne granice EU, što pak nije prioritet za Berlin. A konzervativac i bivši evropski komesar Mišel Barnije je u francuskoj predizbornoj kampanji zahtijevao da Francuska treba da povrati „suverenitet u svim pitanjima migracija" i da relevantne zakone više ne diktiraju Sud pravde EU i Evropska konvencija o ljudskim pravima.

I ovde se mišljenja dvojice spoljnopolitičkih eksperata razilaze.

Hof smatra da su „ambicije njemačke vlade u oblasti evropske politike ne samo ispravne već i neophodne. Ako EU želi da postane suverenija – i ako želi da opstane - neće moći da izbjegne strukturalni razvoj."

S druge strane, o cilju evropske savezne države u koalicionom sporazumu Varvik kaže: „To će brzo propasti zbog realnosti evropske politike. U Evropi to zapravo niko ne želi". On je pohvalio to što se u koalicionom sporazumu u vezi sa evropskom politikom pominje izraz Servant Leadership (biti vođa jer najbolje služiš svima a ne zato što komanduješ, prim. prev.). „Radi se o tome da se Njemačka angažuje tako da njena težina ne pokreće mehanizme odbrane, već otvara prostor za kreativnost."

„Rođeni nasljednik Angele Merkel"

Na globalnoj diplomatskoj sceni, kancelarka Angela Merkel je imala veoma važnu, a u evropskoj politici čak i apsolutno vodeću ulogu. Da li će Olaf Šolc željeti i moći da krene njenim stopama?

Hening Hof smatra da Šolc ima važne liderske kvalitete „razboritost i pragmatizam orijentisan na rješenje".

A Johanes Varvik čak kaže: „Naravno da niko ne može da se takmiči sa iskustvom Angele Merkel. Ali, njemačka politička težina je velika, bez obzira na to ko je kancelar. A sa svojim nepretencioznim, uravnoteženim stilom, Olaf Šolc je nešto kao rođeni nasljednik vječne kancelarake".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu