Nagrada Saharov iranskom pokretu za ljudska prava

Preminula Jina Mahsa Amini i feministički pokret "Žena, život i sloboda" u Iranu dobiće nagradu Saharov 2023. Nagrada je najviše priznanje Evropske unije u borbi za ljudska prava.

„Ove hrabre žene, muškarci i mladi ljudi inspirisali su svijet svojom borbom za jednakost, slobodu i dostojanstvo", napisala je predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola na Iksu, nekadašnjem Tviteru.

Njemačka evroposlanica Hana Nojman (Hannah Neumann) iz Poslaničkog kluba Zeleni/EFA je takođe napisala na Iksu da je nagrada „snažan signal da Evropski parlament stoji rame uz rame sa svima koji se bore za slobodan i demokratski Iran".

22-godišnju Kurdkinju Amini uhapsila je iranska moralna policija u septembru 2022. zbog navodnog pogrešnog nošenja marame. Njena smrt dok je bila u pritvoru izazvala je dugotrajne masovne proteste protiv režima mula. Mnoge ljutite mlade žene izašle su na ulice, spalile svoje marame i protestovale protiv ultrakonzervativnog kodeksa oblačenja.

Nasljeđe Aminijeve

Jina Mahsa Amini nije prva Iranka kojoj je dodijeljena nagrada Saharov. Evropski parlament je 2012. godine takođe dodijelio priznanje borkinji za ljudska prava Nasrin Sotoudeh i reditelju Džafaru Panahiju.

Kada je Sotoudeh dobila nagradu Saharov, bila je na služenju šestogodišnje kazne u ozloglašenom iranskom zatvoru Evin. Kasnije je rekla za DW da ju je nagrada ohrabrila da nastavi da se bori dok je još bila u zatvoru.

Bivša dobitnica nagrade danas je u intervjuu za DW odala počast novoj dobitnici nagrade: „Ubijeđena sam da Mahsa zaslužuje ovu nagradu kao pokretač ženskog pokreta širom zemlje“. I Sotoudeh je dodala: "Vjerujem da će nagrada doprinijeti nastavku pokreta u kojem učestvuju ljudi svih nacionalnosti, vjeroispovijesti i različitih ideologija. Ne mogu da zamislim nikakav drugi efekat ove nagrade osim da ojača ovaj pokret i da obezbijedi njegov kontinuitet".

Cijene za jedan drugačiji Iran

Početkom oktobra je objavljeno da je iranskoj aktivistkinji Narges Mohamadi, koja je takođe u zatvoru, dodijeljena Nobelova nagrada za mir „za borbu protiv ugnjetavanja žena u Iranu i za ljudska prava i slobodu za sve".

- pročitajte još: Smrtonosno nasilje nad iranskim učenicama

Aktivistkinja za ljudska prava Shirin Ebadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2003. godine, rekla je u intervjuu za DW da je dodjela Nobelove nagrade za mir Mohamadijevoj „skrenula međunarodnu pažnju na kršenje ljudskih prava u Iranu, posebno na diskriminaciju žena“.

Žene, život, sloboda u Iranu

Žene u Iranu suočavaju se sa ozbiljnim posljedicama ako pokažu kosu u javnosti. Izlazak iz kuće bez marame je zabranjen prema strogom „moralnom kodeksu“. Pravila sprovode lutajući policijski odredi, posebno moralna policija.

Ranije ovog mjeseca, svijet je ponovo vidio brutalnost sa kojom se Iranke suočavaju. Prema riječima očevidaca, 16-godišnju djevojku je takozvana moralna policija pretukla do kome u metrou u Teheranu jer nije nosila hidžab.

"Od osnivanja Islamske Republike u Iranu 1979. godine, žene se sistematski ugnjetavaju. One koje se ne povinuju bivaju kažnjene", rekla je dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi u intervjuu za DW u junu 2021, koji je obavljen prije nego što je počela da izdržava svoju zatvorsku kaznu. „Žene poput mene, koje se usprotive, i druge aktivistkinje za ljudska prava koje se opiru ovom sistemu - vlasti pokušavaju sve da nas slome i ućutkaju."

Suprug Narges Mohamadi, Tagi Rahmani rekao je za DW u junu da će „civilne institucije u inostranstvu izvršiti pritisak na zapadne vlade da ljudska prava posmatraju kao jedan od najvažnijih aspekata u svojim odnosima sa Iranom". I dodao: „Vlade treba da shvate da je sloboda u globalizovanom svijetu pitanje od međunarodnog značaja“.

Pregled prethodnih nagrada Saharov

Nagrada, nazvana po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu (1921-1989), dodjeljuje se svake godine od 1988. ljudima i organizacijama koji se zalažu za ljudska prava i osnovne slobode.

Nelson Mandela je dobio prvu nagradu Saharov 1988, zajedno sa sovjetskim aktivistom za ljudska prava Anatolijem Marčenkom. U to vrijeme, Mandela je još uvijek bio u zatvoru Viktor Verster u Kejptaunu. Aktivista protiv aparthejda oslobođen je tek 1990. nakon 27 godina zatvora. Marčenko je već bio mrtav 1988.

2013. Pakistanka Malala Jusafzai postala je najmlađa dobitnica nagrade Saharov ikada. Šesnaestogodišnja aktivistkinja je nagrađena za svoju posvećenost obrazovanju djevojčica.

- pročitajte još: Iranu treba nova revolucija – sa hidžabom ili bez njega

Nedavni dobitnici nagrade Saharov uključuju demokratsku opoziciju u Bjelorusiji koju predvodi Svjatlana Cihanovskaja (2020), ruski aktivista za borbu protiv korupcije Aleksej Navaljni (2021) i, prošle godine, narod Ukrajine nakon ruske invazije 2022. koji štiti „demokratiju, slobodu i vladavinu prava", navodi komisija za nagradu.

Saradnja na tekstu: Urednički tim za farsi DW

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu