Mir na Bliskom istoku je u drugom planu

"Izrael svakoga dana poboljšava svoje međunarodne veze. Što je još važnije, postoji sve više kontakata sa arapskim državama", rekao je glasnogovornik izraelske vlade Mark Regev za DW. "Izrael je tokom ove godine dobio 20 odsto svih globalnih investicija za takozvanu cyber-sigurnost", dodaje Regev.

Za razliku od njega, Diana Buttu, politička analitičarka iz Ramalaha i bivša savjetnica palestinske organizacije PLO kaže da je zabrinuta. "Našoj omladini dosta je svega. Ona nema perspektivu za budućnost, a ne vide da će se stvari promijeniti ni za narednu generaciju."

Mirovni proces je propao. Pregovori su na ledu, a eskalira nasilje. Od sredine septembra su Palestinci u više napada noževima ili oružjem ubili 19 Izraelaca. Izraelci su ubili 113 Palestinaca, od toga su njih 76 navodno bili napadači. Izrael optužuje lidere Palestinaca da svoje sunarodnjake podstiču na nasilje. Palestinci uzvraćaju da su to napadi iz očaja, jer ne prestaje izraelska vojna okupacija.

Izrael je tokom 2015. čak pooštrio svoju kontrolu nad Zapadnom obalom. Na izborima u martu je vladajući Likud do koljena porazio opoziciju i dobio dodatnih 30 mjesta u parlamentu. Premijer Benjamin Netanjahu je za svoj četvrti mandat formirao vladu tvrdolinijaša, ušavši u koaliciju sa ultraortodoksnim i strankama koje podržavaju jevrejske naseljenike. Njegova vlada je nastavila sa gradnjom jevrejskih naselja na palestinskim područjima. Sredinom decembra je tako gradska vlada Jerusalima dozvolila da se gradi više od 890 stanova u četvrti Gilo u istočnom dijelu grada.

To je projekat koji se i dalje razvija, kaže Miri Maoz Ovadia, gasnogovornica Ješa-vijeća, krovne organizacije jevrejskih naseljenika. Na području Zapadne obale, područja koje je Izrael zauzeo 1967. godine, trenutno živi 600.000 jevrejskih naseljenika. To je područje na kojem Palestinci žele da uspostave svoju državu. "Naša zajednica ne samo da raste brže, nego je i stopa nataliteta u našim porodicama veća nego drugdje", navodi Maoz Ovadia i dodaje: "Jevreji ovdje žive već generacijama i to je nepovratan proces."

"Potrebno je čudo"

Kod Palestinaca se frustracija zbog izraelske okupacije miješa sa srdžbom na vlastite lidere. Mahmud Abbas, predsjednik Palestinskih autonomnih vlasti i predsjedavajući pokreta PLO, još nije napustio svoju funkciju mada mu je mandat istekao 2009. Umjesto da svoje mjesto prepusti nasljedniku, ovaj 81-godišnji političar oštro nastupa protiv političkih rivala i disidenata i na taj način je praktično isprogramirao hos koji će nastati nakon što ode, kritikuje Diana Buttu. Šezdeset i pet odsto Palestinaca misli da bi Abbas trebalo da odstupi sa funkcije, govore rezultati instituta za ispitivanje javnog mnijenja Palestinian Center for Policy and Survey Research.

No, 2015. je u stvarnosti bila doista dobra godina, navodi Mukhaimer Abu Saada, politolog sa Al-Azhar univerziteta u Gazi i dodaje - ali samo ako se poredi s godinama prije nje. Nije bilo ratova i to je bila prilika da se udahne zrak od posljedica 50 dana sukoba između Izraela i Hamasa u ljeto 2014. Abu Saada je čak dva puta bio u prilici da napusti Gazu i putuje za Evropu, što je rijetkost za ostale stanovnike Gaze koje Izrael drži u blokadi.

Otkako je Hamas preuzeo vlast u Gazi 2007. godine i otkako je došlo do prekida saradnje sa umjerenim Fatahom na Zapadnoj obali problemi u ovoj enklavi su se pogoršali, tvrdi Abu Saada. Egipat otvara svoje granice prema Gazi samo kada prelaze kontrolišu snage sigurnosti Palestinskih autonomnih oblasti, kojima dominira pokret Fatah. A to je u ovom trenutku nezamislivo zbog međusobnog sukoba dva pokreta. Izrael odbija da obustavi blokadu Gaze sve dok je Hamas na vlasti. Rezultat je osiromašena i izolovana enklava u kojoj se omladina suočava s nezaposlenošću od 43 odsto, navodi se u jednom izvještaju Svjetske banke.

"Potrebno je pravo čudo da bi se u 2016. desilo nešto dobro za Gazu", kaže Abu Saada: "To nam može dati samo Bog."

Više ekstremista među Izraelcima

Liberalni stanovnici Izraela su zabrinuti zbog zastoja u mirovnom procesu. Početkom decembra je ministar vanjskih poslova SAD John Kerry isprovocirao more reakcija tvrdnjom da će Izrael, zbog trajne okupacije Zapadne obale, postati "binacionalna" država.

Tal Schneider, politička analitičarka iz Tel Aviva, proteklu godinu će zapamtiti po dva ubistva. Početkom jula je jedan radikalni ultraotodoksni Jevrej nožem ubio 16-godišnju Shiru Banki, učesnicu demonstracija za prava homoseksualaca u Jerusalimu. Nakon toga su maskirani napadači, najvjerovatnije jevrejski ektremisti, zapalili jednu kuću u selu Duma i pri tome ubili troje Palestinaca. "Primjetno je sve više političkih podzemnih aktivnosti u samom Izraelu", kaže Schneider. "Na obje strane se javljaju ekstremisti koji nas kontrolišu."

Premijer Netanjahu je obećao da Izrael neće postati "binacionalna država". Glasnogovornik vlade Regev optužuje Palestince da su oni odgovorni za prekid mirovnih pregovora. Palestinci tvrde da neće pregovarati sve dok Izrael nastavlja sa gradnjom naselja.

Daleko od oka, daleko od srca

Izraelci i Palestinci su jedinstveni u jednom - međunarodni angažman jedva da ima nekog uticaja na zbivanja u "Svetoj zemlji". I dok rat u Siriji ulazi u svoju petu godinu, Evropa zbrinjava više od milion izbjeglica i smatra da je ugrožena od takozvane "Islamske države", izraelsko-palestinski konflikt više nije u središtu pažnje politike EU i SAD.

EU je u novembru naložila da se roba iz izraelskih naselja na palestinskim područjima mora pravilno etiketirati i ne može nositi oznaku "Made in Israel". Maoz Ovadia ovu odluku naziva "populističkom" i tvrdi da su njene posljedice po izraelsku privredu na Zapadnoj obali male.

Diana Buttu iz Ramale skreće pažnju na to se u SAD bliže predsjednički izbori i da će to biti povod tamošnjim političarima da daju "patetične" izjave o izraelsko-palestinskom konfliktu: "Što se palestinskog ustanka, Intifade, tiče, on će se vjerovatno nastaviti ovim prigušenim intenzitetom. A pri tome će uglavnom ponovo ginuti Palestinci."