Macron u SAD-u: naglasak na europskom jedinstvu

Macronov posjet Washingtonu prvi je službeni posjet nekog stranog predsjednika otkad je Joe Biden u siječnju 2021. stupio na dužnost predsjednika SAD-a. Uoči posjeta jedan glasnogovornik Elizejske palače je izjavio: „Ovo je za nas važan posjet i neće se raditi o liderstvu, već o partnerstvu. Založit ćemo se pritom i za francusko-njemačke projekte i za europske interese." Tako bi Macronov posjet Sjedinjenim Američkim Državama mogao izgladiti i neke njemačko-francuske nesuglasice.

Yves Boyer, stručnjak za transatlantske odnose i profesor na Politehničkoj školi u Parizu, smatra da će posjet pomoći da se završi neugodna epizoda nastala u rujnu 2021. odustajanjem Australije od kupovine francuskih nuklearnih podmornica kako bi potpisala sporazum s Velikom Britanijom i SAD-om.

Tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske Jean-Yves le Drian je govorio da je njegovoj zemlji „zadat udarac s leđa”, budući da Francuska nije bila obaviještena o potpisivanju sporazuma kojim gubi posao. Pariz je privremeno povukao svog veleposlanika iz Australije. Ali otada su napetosti popustile i, prema profesoru Boyeru, Macron se može vratiti francuskoj ulozi „najstarijeg saveznika“ Sjedinjenih Američkih Država. Napoleon Bonaparte je, naime, državu Louisianu, kolijevku Sjedinjenih Američkih Država, prodao Amerikancima i tako udario temelj savezništvu.

Njemačko-francuski konsenzus „dobar znak za Europu"

Profesor Boyer očekuje i da će se razgovori voditi o svemirskim i nuklearnim istraživanjima, o kojima dvije zemlje imaju povjerljive sporazume. „Ali, Macron će Bidena podsjetiti i na takozvani 'Inflation Reduction Act' (IRA), te će kao neslužbeni glasnogovornik Europske unije htjeti umanjiti posljedice tog protekcionističkog zakona.“ 

Taj američki paket pomoći gospodarstvu težak 416 milijardi eura mješavina je smanjivanja poreza i subvencija. Europljani taj paket smatraju protekcionizmom, jer ima za cilj vraćanje američkih investicija iz inozemstva u zemlju, kao i poticanje Amerikanaca na kupovinu američkih proizvoda. Francuska i Njemačka su prošli tjedan dogovorile veću industrijsko-političku suradnju, što se smatra odgovorom na američki paket pomoći domaćem gospodarstvu.

Yann Wernert, politički analitičar Centra Jacques Delors u Berlinu, o tome kaže: „Začuđujuće je što je došlo do tog dogovora između Njemačke i Francuske. Berlin je tradicionalno za slobodnu trgovinu, dok je Pariz otvoren za više protekcionizma.“ Taj konsenzus je, prema njemu, dobar znak za Europu, pošto je nedavno bilo napetosti u njemačko-francuskim odnosima. Znak za to bila je odgoda ovogodišnjeg francusko-njemačkog Ministarskog vijeća za siječanj iduće godine.

Njemačka je „napravila korak prema Francuskoj"

„Njemačka se izgleda znatno približila francuskoj poziciji što se tiče američkog paketa IRA i priznala da nisu samo ekonomski, već i strateški aspekti važni za međunarodne odnose“, kaže Wernert. Njemački gospodarski model se u prošlosti oslanjao na izvoz, a stav prema Rusiji i Kini bio je prožet geslom „promjene kroz trgovinu". Poslije ruskog napada na Ukrajinu ta se politika našla na meti kritika i to ne samo u Francuskoj, jer je i Njemačkoj donijela problematičnu ovisnost o ruskom plinu.

Različite pozicije Pariza i Berlina bile su vidljive i unutar NATO-a. „U francuskim medijima često se osjeti izvjesna distanca prema NATO-u. Njemačka je bliža Sjedinjenim Američkim Državama, zabrinutost da bi moglo doći do transatlantskog udaljavanja je veća. Zato je Njemačka opreznija u europskim obrambenim inicijativama i ne bi htjela riskirati raskid sa Sjevernoatlantskim savezom", kaže Wernert. On ukazuje da Macron, sasvim suprotno, zagovara obrambenu politiku Europske unije i izazvao je skandal u svom prvom mandatu kada je NATO nazvao „klinički mrtvim".

Nicole Bacharan, povjesničarka iz nacionalne Zaklade za politiku iz Pariza, kaže: „NATO je zbog Putinovog rata živnuo, jasno je da je potreban. Naposlijetku, uskoro će dodatnih 300.000 vojnika NATO-a biti stacionirano u Europi." Ona dodaje da je Washington s druge strane pozivom Francuskoj pokazao značaj američko-europskog savezništva.

Predsjednik Biden je u rujnu 2021., tijekom susreta s Macronom u Rimu, priznao da je europska obrambena inicijativa važna i komplementarna sa Sjevernoatlantskim savezom.

Camille Grand iz briselskog trusta mozgova Europsko vijeće za vanjske poslove, kaže: „Biden bi mogao izjaviti da je dupliranje obrambenih struktura NATO-a na europskoj razini prihvatljivo – do sada je to bilo isključeno.“

Macron mora izbalansirati svoju politiku prema indo-pacifičkom prostoru. „Morat će se kretati po rubu, između tvrdog američkog stava prema Kini i njemačkog pristupa orijentiranog na gospodarstvo." Doduše, Olaf Scholz je odmah poslije kongresa Kineske komunističke partije i reizbora Xija Jinpinga posjetio Kinu, mada je Francuska taj posjet željela nešto kasnije i to sa zajedničkom delegacijom. „Macron će morati priznati da Kinu ne može promatrati samo kao suparnika", zaključuje Grand i naglašava da bi u suprotnom krhka sloga njemačko-francuskog dvojca mogla biti dovedena u pitanje.