Izazov inflacije Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske

Zemlje srednje i istočne Europe su "vjerojatno već progutale" većinu gospodarskih udara izazvanih ratom u Ukrajini, konstatirao je nedavno Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW). Po toj studiji objavljenoj koncem januara, očekuje se da će se donekle povećati gospodarski rast zemalja te regije, a do kraja 2023. donekle obuzdati i inflacija.

Ali tijekom ove godine, četiri zemlje regije – Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka – će biti prisiljene donositi teške odluke u okvirima složenih okolnosti i neizvjesnosti i na globalnoj i na regionalnoj razini.

Središnje banke tih zemalja su se početkom 2023. ponadale kako inflacija jenjava i kako se nešto može opet činiti eskontnim stopama, ali za njih je još važnije kako se njezini zapadni partneri iz EU-a nose s porastom cijena i visokim kamatama. Jer oko 80% svoje vanjske trgovine one čine s ostatkom EU-a, tako da za njih vrijedi ono staro pravilo: kad Njemačka i druge velike članice kihnu, one liježu u krevet od upale pluća.

Utoliko i britanska savjetnička tvrtka Capital Economics procjenjuje kako inflacija – i poskupljenjima u tim zemljama još nije došao kraj: ona će sa sadašnjih petnaestak posto porasti na nekih 20% u drugom i trećem kvartalu ove godine, prije nego što bi mogla početi padati.

No veliko je pitanje kako će vlade i središnje banke tih zemalja uspjeti balansirati između često proturječnih zahtjeva: izbjeći recesiju i potaknuti gospodarski rast, a istovremeno izbjeći i inflaciju i još snažniju spiralu poskupljenja. A tu i svaka od tih zemalja ima svoje, specifične probleme.

Poljska u izbornoj godini

Gospodarski rast Poljske je 2022. bio 4,9% i nešto je pao od godine oporavka od mjera pandemije 2021. kad je bio 6,8%. Stručnjaci će tu reći kako su to odlični rezultati u usporedbi s državama zapadne Europe, ali za ovu godinu su procjene veoma različite – i mnogo skromnije.

Nizozemska banka ING procjenjuje kako će gospodarski rast Poljske biti tek 1%, dok Međunarodni monetarni fond vjeruje kako će ona tek umalo izbjeći recesiju i zabilježiti rast od 0,3%. Procjena Svjetske banke je negdje točno na sredini tih prognoza: očekuje rast BDP-a od 0,7% u godini 2023.

Ključni razlozi za sporiji rast gospodarstva Poljske je slabiji gospodarski rast i zone eura, dok će i domaća potrošnja pasti jer će poskupljenja nadmašiti povećanje prihoda i tako će se smanjiti kupovna moć.

Britanska tvrtka Capital Economics svoje mušterije obavještava kako „izgleda da se Poljsko gospodarstvo drži mnogo bolje“ nego ona u Mađarskoj i Češkoj, ali učinak inflacije, sadašnje kamatne stope i manja globalna potražnja će i dalje vjerojatno ograničavati gospodarski rast.

Istovremeno, ekonomisti banke ING očekuju da će poskupljenje za potrošače u Poljskoj već u siječnju sa 16% koncem prošle godine porasti na 18,1% i tek negdje u prosincu pasti na nekih 10%.

Poljska se od prošle veljače uglavnom uspjela osloboditi od ruskog plina i nafte, ali svjetska cijena energenata će ostati ključno pitanje. A ona ovisi i o zbivanjima u Ukrajini i kako brzo će Kina konačno izaći na kraj s pandemijom.

I odluka Europske unije da zamrzne potpore zbog poljske pravosudne reforme će također ostaviti prazninu u državnoj blagajni. A ona će se morati popuniti pozajmicama ili povećanjem poreza, što nipošto neće dobro proći kod građana uoči parlamentarnih izbora u toj zemlji.

Monetarna politika će utoliko biti ključan čimbenik: usporenje gospodarskog rasta ove godine znači i da će središnja banka Poljske biti suočena s teškom dilemom, hoće li i dalje štedjeti kako bi ugušila inflaciju ili „pojeftiniti novac" da potakne gospodarski rast nakon što je ionako već podizala eskontnu stopu.

Češki skromni rast

Gospodarstvo Češke je u drugoj polovici 2022. i formalno ušlo u recesiju, a ekonomisti objašnjavaju kako je to najvećim djelom zbog manje potrošnje građana i većih kamatnih stopa. Utoliko je i tamošnja Središnja banka smanjila svoje prognoze gospodarskog rasta prošlog studenog sa 2,3 na 2,2%.

U međuvremenu je stopa poskupljenja koncem 2022. dostigla 16,2% i makar je vlada objavila namjeru ograničiti cijene energenata, to smanjuje ulaganja u gospodarstvu. Utoliko se obuzdavanje poskupljenja i inflacije ne očekuje ove, nego tek sljedeće godine.

Češka središnja banka poskupljenja opravdava cijenama na svjetskom tržištu, kako energenata tako i živežnih namirnica i njihove cijene bi trebale početi padati tijekom godine . U posljednjem izvješću se ističe njihova velika ovisnost o energentima iz Rusije do napada na Ukrajinu i velikim naporima da se nađe alternativa.

Mađarski izuzetak

Snažan gospodarski rast u 2022. Mađarska može zahvaliti domaćom potrošnjom i niskom stopom nezaposlenosti. Ali stručnjaci procjenjuju kako će i gospodarski rast Mađarske bitno usporiti – banka ING tu računa s još samo 0,7%, već i zbog manje domaće potrošnje i slabije međunarodne razmjene.

Ista banka upozorava i na opasnost od inflacije zbog već postojećih strukturalnih ekonomskih problema i čitavog niza udaraca, uključujući i rat u Ukrajini. Sve je to već dovelo do toga da Mađarska bilježi jednu od najviših inflacija u Europi: 24,5%.

Nizozemska banka i u prvim mjesecima ove godine misli kako će inflacija biti tek nešto ispod 26% i tek onda se početi smirivati i u čitavoj 2023. biti 18,5%.

Slovačka između dvije vatre

Slovačko gospodarstvo je pretrpjelo velike gubitke od početka ruske invazije, iako je priredila „ugodno iznenađenje u trećem kvartalu", kaže Lubomir Korsnak, glavni ekonomist UniCredit banke u Bratislavi za portal Euractiv. Usprkos tome se može očekivati „kratkotrajna recesija", a i stagnacija na tržištu rada.

Europska komisija predviđa gospodarski rast te zemlje u ovoj godini od 0,5%, makar je slovačka Središnja banka s procjenom od 1% rasta nešto optimističnija. No Slovačka je članica zone eura tako da ima bitno manje instrumenata u borbi protiv inflacije: ona nema ni mogućnost devalvacije kako bi potakla izvoz, niti može određivati eskontnu stopu. U ovoj godini se očekuje inflacija od 13,9%.

Ali kao i njeni susjedi, tako je i za Slovačku najveći izazov naći ravnotežu između poticaja gospodarskog rasta i obuzdavanja poskupljenja i inflacije. Za razmjerno malenu zemlju između bogatih susjeda na zapadu i žestokog rata na istoku će u toj zadaći biti potrebno mnogo izdržljivosti i snalažljivosti.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu