I u Italiji jačaju populisti

Nakon Brexita u Velikoj Britaniji i izbora Donalda Trumpa za predsjednika, mnogi smatraju predsjedničke izbore u Francuskoj idućim testom za zapadnu demokraciju: hoće li građani naredne godine na biralištima kazniti politički establišment i odlučiti se za desnu Nacionalnu frontu?

No prije toga bi se za potres kod deset najvećih gospodarskih nacija svijeta mogla pobrinuti Italija. Naime, ondje se 4. prosinca održava referendum o ustavnoj reformi. Premijer Matteo Renzi nada se da bi u slučaju pozitivnog ishoda država napokon postala stabilnija. Italija je, naime, u nekih 70 godina promijenila 63 vlade!

Sadašnji sustav dva ravnopravna doma parlamenta bi trebao biti ukinut, a moć Senata bi bila ograničena. Zastupnici više ne bi mogli tako jednostavno rušiti vladu i trajno blokirati donošenje zakona. To bi ojačalo poziciju vlade.

Pritisak na Renzija sa svih strana

Talijanski parlament broji 951 zastupnika - on je time treći po veličini na svijetu. Ravnopravnost dva doma dovodi do toga da se donošenje zakona može otezati u nedogled. "Čak i ako se u nekom zakonu želi promijeniti samo zarez, to mora prihvatiti i drugi dom parlamenta", objašnjava za DW Franco Pavoncello, politolog sa sveučilišta John Cabot u Rimu.

Površno gledano, izbor na referendumu je jednostavan: ako birač zaokruži "da", podržava vladajuću Demokratsku stranku. Ako se odluči za "ne", sprečava vladu u učvršćivanju njezine moći. Premijer Renzi je najavio ostavku, ako će se većina građana odlučiti protiv reforme. "On je ustavno pitanje pretvorio u političko - to je vrlo nezgodno", kaže Pavoncello.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, većina ne želi ustavne promjene. No uspjeh glasovanja o Brexitu i Trumpov izbor su pokazali da se anketama ne mora vjerovati. Činjenica je da je Renzi pritisnut s dvije strane: protiv njega su i desno krilo pod vodstvom bivšeg premijera Silvija Berlusconija i ljevičarska populistička stranka Pet zvjezdica (M5S).

"Strateški gledano, bilo je pogrešno iskoristiti referendum za izglasavanje povjerenja vladi", smatra Luca Verzichelli, politolog sa Sveučilišta Siena. "Paradoks je da Renzijevi protivnici dolaze i iz njegove vlastite stranke."

Nade se polažu u neodlučne

"Desni centar, radikalna ljevica, male stranke, čak i demokrati - svi su protiv njega", kaže Verzichelli. A ako svrgnu premijera, te će skupine morati odlučiti kako dalje. No one nisu u stanju složiti se oko bilo čega, osim oko glasovanja protiv na referendumu, ocjenjuje politolog iz Siene. On smatra da će, ako protivnici pobijede, to biti "skupo plaćena pobjeda". Jer, oporba već odavno zna da je ustavna reforma neminovna. "Referendum je jedinstvena prilika za promjene", upozorava Verzichelli.

On je zabrinut zbog jačanja desnih i lijevih populista u Italiji i smatra da bi to trebalo uznemiriti Europu isto kao razvoj događaja u Velikoj Britaniji i SAD-u. Verzichelli se boji da će uslijediti nova faza ekonomske nesigurnosti i to u zemlji čiji javni dug sada iznosi 135 posto BDP-a.

No prema anketama je svaki četvrti Talijan još uvijek neodlučan. Jedan od njih je 31-godišnji Nicholas B. sa sjeveroistoka Italije. "Kada bih sada birao, glasao bih protiv", kaže u razgovoru za DW i dodaje da su Talijani skeptični prema inovacijama i promjenama. I on smatra da se treba nešto promijeniti, no protivi se ograničenju moći Senata. Također je uvjeren da pojedine ekonomske mjere EU-a posljednjih godina ugrožavaju blagostanje u Italiji.

A Renzi se sada bori za podršku i skoro svakodnevno upućuje očajničke apele neodlučnima da glasaju sa "Da". Inače, voditelj njegove kampanje je ni više ni manje Jim Messina, koji je isti posao obavio i za Baracka Obamu 2012. godine.

"Renzijev tabor se nada da će neodlučni birači ipak reći "da" jer žele spriječiti da na vlast dođe neiskusni pokret Pet zvjezdica", kaže politolog Pavoncello. Ali nakon 63 vlade u 70 godina Talijane još malo više nestabilnosti sigurno neće izbaciti iz takta.