Škola ne dobija ime po ubijenom nastavniku

Postalo je tiho oko škole „Eukaliptusi“ u selu Oliul u departmanu Var na francuskoj obali Mediterana. „Ne želimo više da dajemo izjave i pokušavamo da ponovo stvorimo mirnu atmosferu“, odgovorila je u pisanoj formi Sandra Olivije, profesorka matematike u pomentuoj školi i predstavnica u Sindikatu profesora SNES-FSU, na pitanje DW-a.

Ćuti i gradonačelnik Robert Beneventi iz konzervativne partije Republikanci. Njegov projekat da srednju školu nazove po profesoru Samuelu Patiju, kojeg je ubio jedan islamistički terorista je propao. Usprotivili su se profesori, roditelji i učenici. Otpor koji izaziva kontroverze i pokazuje ambivalentan odnos Francuske prema sekularizmu.

„Želio sam da ovom profesoru, koji je ubijen pod užasnim okolnostima odam počast“, kazao je Benveneti nedavno regionalnoj televiziji Frans 3. „To je za mene bio važan simbol za našu Republiku."

Islamista čečenskog porijekla ubio je Patija u oktobru u predgrađu Pariza. Nije mu se dopalo što je Pati na času istorije pokazao karikature proroka Muhameda, objavljne prije nekoliko godina u satiričnom časopisu Šarli Ebdo.

Nakon toga je ovaj magazin 2015. takođe bio meta islamističkog napada, kada su dvojica atentatora upala u redakciju i ubila 12 ljudi.

Za promjenu naziva školske ustanove mora da bude saglasan školski savjet u kojem sjede predstavnici profesora, roditelja i učenika. Onlajn anketa je pokazala da je većina predstavnika protiv novog imena škole. Beneventi odlučuje da odustane od preimenovanja.

Strah da ne postanu meta

Profesorka matematike Olivije branila je otpor na televiziji Frans 3. „Naravno da želimo da odamo počast našem kolegi, ali ne na taj način. To bi od nas napravilo metu. I taj rizik želimo da izbjegnemo“, rekla je Olivije. Osim toga, kako je istakla, Pati nema veze ni sa mjestom ni sa ulicom u kojoj se nalazi škola, a koja nosi ime jednog žandarma, koji je 2018. žrtvovao svoj život za jednog taoca. „To je već mnogo priznanja za jednu školu, i ovom mjestu, u kojem borave djeca, dalo bi jedan tužak prizvuk“.

Ali, odbijanje je izazvalo žestoke reakcije. Komentatori su to nazvali „dobrovoljnim pokoravanjem pred opašnošću“ i „sramotom“. Janis Roder iz ljevičarske Fondacije Žan Žore smatra da su profesori ustukli zbog straha. „Islamisti samo što nisu izvojevali pobjedu u borbi za ideje – a profesori nisu prvi na frontu", kaže Roder, koji je takođe profesor istorije u pariskom predgrađu Sen Deni za DW.

U jednoj anketi koju je sproveo Institut za istraživanje javnog mnjenja Ifom i Šarli Ebdo početkom godine, 42 odsto profesora su izjavili da su se barem jedanput samocenzurisali kod religioznih tema kako bi izbjegli probleme. „Razumijem da neko radije ne bi da reskira sopstveni život, ali od 2015. i ponovljenih terorističkih napada ne živimo više u balonu sigurnosti, koji je bio oko nas 70 godina. Državni službenici imaju obavezu da brane vrijednosti Republike“, smatra on.

Potom je Roder citirao jedan govor Vinstona Čerčila, kasnijeg premijera Velike Britanije, pred parlamentom 1938. godine. „Imali ste izbor između sramote i rata. Odlučili ste se za sramotu a dobili rat.“ Poslanici su tada komentarisali Minhenski sporazum sa Velikom Britanijom, Francuskom i Italijom, kojim je Hitlerovoj Njemačkoj prepuštena Sudetska oblast. Ali, ni to nije spriječilo Njemačku da otpočne Drugi svjetski rat.

Kriza sekularizma?

Za Mihaelu Aleksandru Tudor, docentkinju medijske sociologije na Univerzitetu Pol Valeri Monpelje III u južnoj Francuskoj, protivljenje profesora i roditelja je znak duboke krize. Ona smatra da je to izraz rastućeg nepovjerenja prema političarima i nesloge po pitanju pojma sekularizam, koji je u Francuskoj veoma strogo definisan – i znači razdvojenost države i crkve. „Ljudi imaju osjećaj da se političari samo služe ovakvim simbolima da bi napredovali u karijeri – i tako druge dovode u opasnost", kazala je ona za DW.

„Osim toga, neki više nisu sigurni da li se slažu sa sekularizmom u njegovoj aktuelnoj formi“, kaže Tudor i dodaje kako misli da se još samo radi o tome da se stigmatizuje islam. Tako da bi pojam sekularizam morao nanovo da se definiše, kako bi se osiguralo da se ne trpaju svi muslimani u isti džak.“

Zakon o vrijednostima Republike, koji upravo prolazi kroz parlament je barem početak te diskusije. Iako neki komentarišu da će to još više da stigmatizuje muslimane. Nacrt između ostalog predviđa strožu kontrolu džamija i imama. Prijetnje i zastrašivanja državnih službenika trebalo bi da budu kažnjavani novčanim i zatvorskim kaznama.

Ipak, izgleda, barem do sada, da je Oliul izolovan slučaj. Ali, Grad Bezijer, 300 kilometara dalje na zapadu, odlučio je da jednu osnovnu školu nazove po profesoru Patiju. Jednu već postojeću školu žele da preurede i u jesen 2022. ponovo otvore pod novim imenom. U Kap delu, 180 kilometara istočno od Oliula, Gradsko vijeće je Osnovnoj školi „Sveti Antonije" samo nekoliko dana nakon atentata na Patija promijenilo ime.

Za gradonačelnika Ksavijera Beka (LR) preimenovanje je nešto što se samo po sebi podrazumijeva i to uprkos jednoj onlajn peticiji, koju je potpisalo preko 300 ljudi. „Mi bismo morali da branimo našu civilizaciju i našu demokratiju; tako što ćemo se glasno založiti za naše ideale“, pojasnio je za DW. „Ne smemo dalje da popuštamo teroru.“

Patiju će u Oliulu ipak da se oda počast

U poređenju sa Oliulom postoji jedna ključna razlika: za razliku od srednjih škola, opštinama nije potrebna dozvola školskog savjeta za promjenu naziva jedne osnovne škole. U međuvremenu je gradonačelnik Oliula objavio da ipak u svom gradu želi da oda počast Samuelu Patiju, tako što će jedno mjesto u gradu nazvati po njemu, ali ne i srednju školu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android