Bauštele nove šefice Svjetske trgovinske organizacije
17. februar 2021
Mnogo toga je pred novom šeficom Svjetske trgovinske organizacije (STO). Jer, nakon Donalda Trampa dijelovi ove organizacije Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Ženevi su u ruševinama.
Ništa, međutim, ne ukazuje na to da bi u dogledno vrijeme mogli da se ponovo ožive projekti transatlantske ili transpacifičke slobodne trgovinske zone u kojima su učestvovale i Sjedinjene Države, a koji su propali tokom mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa. Ili da bi se na brzinu mogao poništiti trend posljednjih godina – sklapanja sve više bilateralnih sporazuma.
Umjesto toga, i dalje tinja američki trgovinski spor sa Kinom a Svjetska trgovinska organizacija, kao arbitražna instanca nije uspjela da posreduje u sporu. Jer, SAD, i to ne tek od vremena Donalda Trampa, blokiraju imenovanje novih sudija Svjetske trgovinske organizacije, a apelaciono tijelo koje je odgovorno za konačne odluke u trgovinskim sporovima nije u mogućnosti da djeluje još od jeseni 2019.
Ali, nisu samo SAD nezadovoljne arbitražnom procedurom u sporovima STO. Stoga će glavna bauštela nove šefice Svjetske trgovinske organizacije Okonjo-Ivela biti da pronađe nova pravila sa kojima bi bile zadovoljne sve članice a organizaciji na taj način udahne novi život. Ona je doduše ponovo podvukla kako želi da što prije ponovo oživi blokirano arbitražno tijelo.
Omogućiti pristup vakcini
„Ne može u STO da sve ostane po onoj ‚nastavićemo po starom‘", kazala je Okonjo-Ivela na svojoj prvoj digitalnoj konferenciji za štampu, kao zvanično izabrana direktorka STO. Dr Ngozi, kako je zovu saradnici, najavila je u ponedjeljak uveče da želi pravila STO prilagoditi novim okvirnim uslovima digitalne ekonomije sa njenim prekograničnim uslugama. 66-godišnjakinja je podvukla da je odlučna da svim ljudima svijetu omogući pristup vakcini protiv Kovida-19. Objavila je rat postojećim trgovinskim preprekama za osnovne lijekove ili vakcine.
Još jedna kočnica proteklih godina bio je princip STO o jednoglasnosti svih država članica prilikom donošenja odluka. 164 države članice već godinama ne mogu da se dogovore o novim pravilima za otvaranje tržišta i uklanjanje trgovinskih barijera. Lizandra Flah, šefica minhenskog „ifo centra“ za inostranu privredu govori o pravom „zastoju u multilateralnim krugovima za liberalizaciju trgovine“.
Šarenilo država članica – od diktatura do demokratija za primjer
Šef Instituta za svjetsku privredu IfW iz Kila, Gabrijel Felbermajr je uvjeren da se STO mora tome prilagoditi, „da će se ključni akteri poput Kine ili SAD takođe i u doglednoj budućnosti boriti za prevlast svog ekonomsko-političkog sistema“ - i tako će kočiti STO u aktuelnom obliku. Falbmajr pledira za Svjetsku trgovinsku organizaciju sa dvije brzine, koja uzima u obzir to da je teško da jednako postupa prema različtim interesima 164 zemlje članice. Jer, članice STO su veoma različite zemlje - „od užasnih autokratija do demokratija za primjer, i sve imaju isto pravo veta".
Da bi uvažila ove sistemske razlike među državama članicama, Svjetska trgovinska organizacija bi „trebalo da uvede neku vrstu klubskog sistema. Sa različitom jačinom integracije trgovinsko političkih pravila i sloboda, u skladu sa različitim privrednim sistemima“, predlaže Felbermajr.
Trgovina umjesto ograđivanja
Želja nigerijanske vrhunske ekonomistkinje za povećanjem međunarodne trgovine, kako bi se prekinuo negativan ekonomski trend izazvan korona krizom, naišao je na dobar prijem, posebno u Njemačkoj, zemlji koja je orijentisana na izvoz.
Njemački ministar privrede Peter Altmajer je podsjetio da Ngozi Okonjo-Ivela s obzirom na njen angažman u Svjetskoj banci, u STO na svoju novu funkciju donosi mnogo iskustva.
„Ona je već dokazala da može da vodi mnogočlane međunarodne organizacije sa različitim interesima. Mi ćemo novu direktorku da podržimo svim snagama, da STO ponovo plovi uspješnim vodama“, podvukao je Altmajer.
Više otpora EU?
Kada je pak riječ o ukidanju protekcionističkih trgovinskih barijera, ubuduće će se tražiti i od Evropske unije da ograniči svoj agrarni sektor kako ne bi otežavala život afričkim poljoprivrednicima. Velike ribarske flote iz država članica EU su takođe odgovorne za to što u ribolovnim područjima pred obalama mnogih zemalja u razvoju nema više ribe zbog prekomjernog ulova. Dr Ngozi je već najavila da će težiti novim pravilima za subvencije u ribarstvu.
I na kraju, Dr Ngozi koja na funckiju šefice Svjetske trgovinske organizacije stupa 1. marta moraće da povrati kredibilitet ove organizacije. A to što je njen prethodnik, Brazilac Roberto Azevedo prošlog ljeta podnio ostavku i otišao na mjesto top menadžera u Pepsiju, svakako nije doprinijelo poboljšanju renomea Svjetske trgovinske organizacije.