Što će Turskoj EU?

U četvrtima Maslak i Levent financijskog središta Istanbula kao divovi u staklu izranjaju višekatnice. Veliki plakati u metropoli od 15 milijuna stanovnika pokazuju da ovdje nastaju sjedišta tvrtki, uredi, banke. Turska privreda je, kako pokazuje Ured za statistiku TurkStat prošle godine ostvarila rast od 8,9 posto. Time su Turci na prvom mjestu u Europi a šire gledano veći gospodarski rast zabilježila je samo Kina. Začuđujuće je kako se brzo turska privreda oporavila nakon krizne 2009. godine, kaže Zuemruet Immaoglu iz Instituta za istraživanje ekonomskih tokova Betam pri istanbulskom sveučilištu Bahcesehir: "Vlada je potrošačima dala porezne olakšice, posebno za automobile i elektronske uređaje kao što su hladnjaci, štednjaci i kompjuteri. Prodaja je povećana i to je itekako pomoglo gospodarstvu."

Financijski oporavak

Još 2011. je Turska morala prevladati vlastitu financijsku krizu. Nova vlada je potpuno prestrukturirala financijski sektor, otplatila državni dug i gospodarstvo snažnije usmjerila na izvoz. Markus Knupp, predstavnik njemačke državne agencije German Trade and Invest kaže: "Upravo modernizacija, povećanje konkurentnosti turskog gospodarstva, ne samo u tekstilnoj branši ili prodaji mediteranskog voća već i u automobilskoj, kemijskoj i građevinskoj industriji, kao i proizvodnji željeza i čelika bio je dobar temelj za oporavak gospodarstva nakon krizne 2008/09. godine.

Tome doprinose i niži troškovi radne snage, iako se o Turskoj više ne može govoriti kao o jeftinoj proizvodnoj destinaciji. Primjera radi, njemački koncern za proizvodnju kamiona i autobusa MAN u proizvodnim pogonima u Ankari producira putničke autobuse, koje izvozi u 40 zemalja svijeta. I turske su tvrtke otkrile svoj interes u Njemačkoj. Tako je turski koncern Koc 2007. godine kupio njemački Grundig.

Euroskeptici

Pa ipak neki promatrači upozoravaju da bi prebrzi gospodarski rast mogao utjecati na cijene i inflaciju, koje bi mogle izmaći kontroli. Bilo kako bilo u ovoj godini tursko gospodarstvo zabilježit će rast od 4,5 do 6 posto, dok će taj rast u euro-zoni iznositi manje od jedan posto.

Upravo zbog krize koja potresa pojedine zemlje Europske unije, primjerice tursku susjedu Grčku, među mnogim Turcima širi se osjećaj da je možda i bolje da ni ne ulaze u Uniju. U svakom slučaju oduševljenje za EU značajno je popustilo. U zemlji je među mnogim sada prihvaćeno mišljenje: "EU ne želi Tursku a Turska ne treba EU".

Autor: Julia Hahn/Jasmina Rose

Odg. ur.: Snježana Kobešćak