Što se dogodilo 2. svibnja 2014. u Odesi?

Trg Kulikovo polje je pust. Samo nekoliko pasa lutalica leži na asfaltu. Na Domu sindikata i danas su vidljivi tragovi tragedije koja se odigrala prije godinu dana. Gar na zidovima, prozori bez stakla. Ova zgrada, nekadašnje sjedište Komunističke partije, izgleda kao utvrda. Tijekom nereda u Odesi 2. svibnja 2014. u ovoj zgradi je oko 400 ljudi pokušalo naći sigurno utočište. 42 ih je poginulo.

Ključni događaj za separatiste

U požaru koji je izbio u zgradi većina žrtava se ugušila, ili su zadobile teške opekotine. Neki ljudi su skakali kroz prozore kako bi izbjegli plamen. Bio je to vrhunac višesatnih uličnih borbi proruskih i pro-ukrajinskih aktivista (naslovna fotografija) tijekom kojih je prije toga šest osoba stradalo u pucnjavi. Bilo je na stotine ranjenih. Za mnoge je to bio jedan od najgorih dana u novijoj historiji lučkog grada na Crnom moru.

Bio je to, čini se, i ključni događaj za istočnu Ukrajinu. On se odigrao tjedan dana uoči takozvanog "referenduma" u područjima Donjeck i Luhansk o odcjepljenju od Kijeva. Ruska televizija je prikazala pougljena tijela ljudi i izvještavala kako su "ukrajinski nacisti“ žive spalili svoje mirne ruske sugrađane. Ruski borci na strani separatista u Ukrajini izjavljuju u intervjuima kako ih je "pakao u Odesi" motivirao.

Provokacija izvan kontrole

Pred Domom sindikata stoji provizoran spomenik žrtvama. Tu su fotografije, cvijeće, vijenci i svijeće. "To je velika trauma", kaže Serhij Dibrov, novinar i svjedok događaja. Takvo nešto nije zapamćeno u ovom gradu poznatom po toleranciji, dodaje on. "To je oprečno tradiciji Odese", kaže novinar. "Ovdje se problemi rješavaju mirnim putem."

Dibrov je čan "Skupine 2. svibanj". Tako se nazivaju novinari, stručnjaci i aktivisti s obje strane koji su proveli vlastitu istragu. Neposredno uoči godišnjice spomenutih događaja ova grupe je predstavila svoje nalaze. A zaključak glasi: tragedija u Odesi rezultat je provokacije koja je izmakla kontroli.

U to vjeruje i Urs Schwinger, Nijemac koji u Odesi ima IT-firmu. "Bio sam ujutro na željezničkom kolodvoru i bio sam užasnut. Izlazili su ljudi naoružani pištoljima." On dodaje da su naoružane osobe nosile narančasto-crne trake, simbol proruskih aktivista. Ulične sukobe u centru grada Schwinger je promatrao od kuće, na televiziji. U Odesi se htjelo stvoriti situaciju sličnu onoj u Donjecku, tvrdi on: "Vjerujem da su na kraju stvari izmakle kontroli, ali sve je počelo provokacijama proruskih demonstranata."

Lov na ljude u centru grada

Ukrajina je u svibnju 2014. bila zemlja nereda. U istočno-ukrajinskim gradovima su naoružane osobe zauzimale policijske postaje i zgrade gradskih vlasti. U Odesi je bilo relativno mirno, ali i tamo je cilj proruskih aktivista bio Trg Kulikovo polje. Tog 2. svibnja igrala se i jedna nogometna utakmica. Kroz grad je prije toga prošlo nekoliko tisuća navijača koji su bili pro-ukrajinski nastrojeni, među njima su bili i brojni huligani, ali i mnoštvo „običnih“ građana. Oni su napadnuti kamenicama i palicama od strane proruskih aktivista. Čak je bilo i pucnjave. "Aktivisti na Trgu Kulikovo polje su počeli koristiti oružje", kaže Dibrov. Prva žrtva, od ukupno 50 koliko ih je bilo tog dana, bio je jedan pro-ukrajinski aktivista.

Policija je zakazala

Nakon njegove smrti dolazi do eskalacije situacije. Obje strane su koristile oružje. Brojčano nadmoćni pro-ukrajinski aktivisti su po ulicama krenuli u lov na protivnike. "Momci obliveni krvlju su došli i rekli da se moramo sklonimo u Dom sindikata, inače će nas sve pobiti i spaliti", prisjeća se Svitlana Abakamovič. Ova 74-godišnja proruska aktivistkinja našla se na drugom katu Doma kada je izbio požar. Više puta je gubila svijest. Njeno lice i ruke su bili prekriveni opekotinama, ali je preživjela. Ona vjeruje da su korišteni i bojni otrovi. "Da je posrijedi bio običan požar, izgorjela bi i moja kosa", kaže ona i pokazuje fotografije lica s opeklinama. No "Skupina 2. svibanj" nije pronašla dokaze koji bi potvrdili tu tezu.

Ono što je sigurno je da su obje stane bile vrlo brutalne. "Bio sam svjedok kada je ispred Doma sindikata pucano na pro-ukrajinske aktiviste koji su pokušavali spasiti ljude iz zgrade koja je gorjela", kaže Dibrov. On i njegove kolege za sve krive policiju. "da su policija i civilna zaštita reagirali kako treba, ne bi bilo toliko žrtava." To potvrđuje i Svitlana Abakamovič: "Policajci su gledali u stranu."

Jedno od najvažnijih pitanja bez odgovora

Do sličnog zaključka došlo je i Državno tužilaštvo. Policiju se tereti da nije spriječila nerede. Što se tiče događaja i žrtava u Domu sindikata, nisu pronađeni dokazi da je požar ciljano podmetnut, niti da su korišteni bojni otrovi. Požar je izbio na barikadi koja je na ulazu u Dom bila napravljena od drvenih predmeta, u trenutku kada su s obje strane bacani Molotovljevi kokteli. Vatra se brzo proširila zahvaljujući "efektu dimnjaka". Pada u oči da su državni istražitelji potvrdili centralne teze "Skupine 2. svibanj".

Podignute su optužnice protiv 22 osobe. Polovica ih je u istražnom zatvoru. 13 optuženih je u bijegu, među njima je i jedan šef policije te nekolicina lidera proruskih aktivista. Ranije su postojale spekulacije da su u sve bili umiješani i pripadnici ruske tajne službe. U priopćenju Državnog tužilaštva o tome nema ni riječi.

Jedno od najvažnijih pitanja na koje Serhij Dibrov i njegove kolege nisu pronašli odgovor glasi: Zašto policija nije učinila ništa? "Iz straha da preuzme odgovornost za ono što se zbiva", glasi njegov pokušaj objašnjenja. Policija i druge službe su tih dana bile "u stanju raspadanja". Ipak mnogima u Odesi je teško povjerovati da se radi o spletu niza okolnosti. Neki krivicu prebacuju na vladu u Moskvi, drugi na vladu u Kijevu. Dokazi u prilog jednoj ili drugoj tezi za sada nisu pronađeni.