Što i BMW vodi u Mađarsku?

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szíjártó je prepun ponosa objavio kako će, nakon 17 mjeseci pregovora sad i BMW otvoriti svoj pogon u Debrecinu. U Mađarskoj su već i Mercedes i Audi i Opel, a sada će i minhenski proizvođač automobila uložiti golem novac u tu zemlju: „Godišnje će se u Debrecinu proizvoditi 150 tisuća automobila, time će već na početku biti stvoreno preko 1000 radnih mjesta", hvali se mađarski ministar.

Gradnja pogona u Debrecinu bi trebala početi već za godinu dana, a Sandor Richter iz bečkog Instituta za međunarodno gospodarstvo smatra da je to tek nastavak tradicije: „Baš (njemačka) automobilska industrija je tamo tražila i pronalazila mogućnosti." Po njemu, investitorima je važno da je Mađarska snažno povezana sa Zapadom, da ima stručne radne snage i da uživaju porezne olakšice.

Mađarska ima samo 9% poreza za pravne osobe, što je najniža stopa u EU, podsjeća Dirk Woelfer iz Njemačko-mađarske industrijske i trgovačke komore. Osim toga, mađarski sindikati su slabi: „2012. je temeljito promijenjen Zakon o radu", kaže njemački stručnjak. Najkasnije od onda su i propisi „još povoljniji za poslodavce".

500.000 radnih mjesta u Mađarskoj

Sindikati u Mađarskoj čak nisu niti u svim poduzećima: „Većina sporazuma o plaćama se dogovora u samim tvrtkama i nema krovnih sporazuma kao što ih ima u Njemačkoj. To je također prije prednost za poslodavca", sažima Woelfer. BMW objašnjava svoju odluku dobrom prometnom povezanošću Debrecina koji ima i svoju zračnu luku, tamošnjom kvalificiranom radnom snagom, ali i postojećom mrežom proizvođača sastavnih dijelova koji tamo već djeluju.

U Mađarskoj, zemlji sa oko 10 milijuna stanovnika čak oko 500 tisuća radnih mjesta direktno ili indirektno ovise o njemačkim tvrtkama, procjenjuje Woelfer. Mađarski stručnjaci rado traže posao u tim tvrtkama koje obično nude nešto bolje plaće nego mađarski poslodavci. A to koristi i mađarskoj vladi koja kod svih kritika njene politike ukazuje na dobre rezultate gospodarstva: četiri posto rasta, podjednako niska stopa nezaposlenosti.

„Marljivost Mađara, njihov radni moral i njihova kreativnost ne znaju za granice", hvali svoju domovinu ministar Szíjártó. Ali ti gospodarski uspjesi Orbanove vlade imaju i drugu stranu. Vrši se golemi pritisak na velike koncerne kao što su banke ili trgovački lanci. Austrijski poljoprivrednici su u Mađarskoj otkupili golema zemljišta, ali im je imutak oduzet potezom pera. Pravna nesigurnost je bila velika tema na početku Orbanove vladavine 2010., priznaje i čelnik Njemačko-mađarske komore.

„Ne dirajte naše tajkune"

Ali to se „posljednjih godina stišalo". Povrh toga, njemački proizvođači automobila stoje pod osobitom zaštitom, smatra Sandor Richter iz bečkog WIIW. Njih se zaobilazilo i u propagandnim pohodima ove mađarske vlade protiv „stranaca", ali im je jasno dano do znanja i glavno pravilo kojeg moraju poštivati: ne smiju se uplitati u poslove i interese mađarske vlade i oligarha koje Orban štiti. „Gdje postoji neki mađarski takmac s blagoslovom države, tamo se strani investitori smatraju nepoželjnom konkurencijom", kaže Richter. Ali to se ne odnosi na automobilsku industriju: konačno, „nema se namjeru stvoriti nekakav mađarski Mercedes ili BMW", sažima bečki ekonomist.

Dugoročno gledano, njemačke tvrtke su i u Mađarskoj suočene s problemom koji će postajati sve veći: odlazak stručne radne snage. Posljednjih godina je na stotine tisuća Mađara napustilo domovinu kako bi radili negdje drugdje, a prvo odlaze stručnjaci. Takva radna snaga koju će i u Mađarskoj zaposliti njemačke tvrtke onda nedostaje u mađarskim tvrtkama.

Neće biti tako dobro

Ako se bolje pogleda, ni porezni sustav u Mađarskoj nije najbolji. „Mađarska nije država s malenim porezima", upozorava Richter. Postoji doduše Flat Tax, jednaka porezna stopa za prihod građana od 15%, ali to jedino znači da oni koji ionako dobro zarađuju, tako zarađuju odlično. Istovremeno, Mađarska ima jedan od najviših poreza na dodanu vrijednost u EU, čak 27% što za potrošače život u Mađarskoj čini veoma skupim.

Bečki ekonomist je oprezan i prema samohvali mađarske vlade o povoljnim gospodarskim pokazateljima. On zna kako manjim tvrtkama u Mađarskoj nipošto ne ide tako dobro. I povrh toga, njegov sud jest: „Taj gospodarski rast nije održiv". Tu je prije svega novac i potpora Europske unije koja je većinom već prije izbora stigla u zemlju, što znači da u slijedećih par godina iz Bruxellesa neće stići mnogo. „U slijedećim godinama računam da će u Mađarskoj stopa rasta biti najviše 2%", misli Richter.

Zapravo, on misli da Mađarska ima potencijala za mnogo više. „S ispravnom gospodarskom politikom, više konkurencije, više transparentnosti i s manje korupcije bi Mađarskoj moglo ići mnogo bolje nego što joj ide danas", misli ekonomist.