Što bi Švicarci s "lošim strancima"?

Stranci čine 23 posto stanovništva u Švicarskoj i time ta alpska zemlja ima najviše stanovnika sa stranom putovnicom u Europi. Kako se državljanstvo u tamo ne dobiva automatski, mnogi takozvani stranci rođeni su, zapravo, u Švicarskoj. Patrik Freudiger iz desničarske Švicarske narodne stranke smatra da oni ne mogu ostati u zemlji ako se ne ponašaju kako treba i kaže: „U Švicarskoj imamo dvije vrste stranaca – one koji žele raditi i poštuju naše zakone i ti su dobrodošli. I onda imamo one koji nene žele raditi i krše zakone".

Švicarska narodna stranka vodi veliku kampanju kako bi postigla da ova druga grupa stranaca bude prisiljena otići iz zemlje i ta nastojanja kod mnogih Švicaraca nailaze na odobravanje. „Jasno je da stranci koji nisu integrirani u naš sustav i počine neko kazneno djelo moraju napustiti zemlju", kaže tako jedan građanin ono što mnogi misle.

Dio populističke strategije

Ono što nije baš svima jasno je odnosi li se prijedlog o deportaciji na kriminalce, strance koji nisu integrirani ili na strance uopće. Politički analitičar Georg Lutz smatra da je cijela priča oko referenduma dio šire populističke strategije Švicarske narodne stranke. Iduće godine su naime opći izbori i politikom protiv stranaca pridobivaju se birači. Lutz kaže: „Ovaj referendum nije o nekom složenom pravnom pitanju u vezi s tim kako postupati prema strancima kriminalcima. Većina ljudi želi se jednostavno izjasniti protiv stranaca i to je njihov glavni motiv".

Doseljenici su uznemireni i osjećaju se ugroženi plakatima na kojima se određenim etničkim skupinama pripisuje sklonost određenim zločinima: Ivan je silovatelj, Izmir prevarom dolazi do socijalne pomoći, Detleff je pedofil. Moreno Kasasola rođen je prije 31 godinu u Švicarskoj i živi tamo cijeli svoj život. On se osjeća napadnutim i bez prilike da se brani: „Ne možete reći da je svatko tko nije sto posto Švicarac sklon kriminalu, a to je poruka tih plakata. To je glavna poruka o svim strancima i to se onda odnosi i na mene. A stranci ne mogu glasati i tako se ne mogu ni braniti. Vi upirete prstom u njih, a oni ne mogu odgovoriti i tu je problem".

Jedni zakoni za strance, drugi za Švicarce

Najnovija ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će većina birača podržati prijedlog o deportaciji. U tom slučaju bi Švicarska imala jedan od najstrožih zakona o deportaciji, a postoje i oni koji tvrde da bi se njime prekršila Europska konvencija o ljudskim pravima. A - što je možda još važnije – time bi strancima definitivno bila upućena poruka da od sada jedni zakoni važe za njih, a drugi za Švicarce.

Autori: I. Foulken/N. Briski/D. Dragojević

Odg. ur.: A. Šubić