Čiji je Krim?

Pred starom palačom tatarskih kanova u Bahčisaraju na Krimu stare prodavačice mame prolaznike slatkišima, iz dvorišta se čuje dozivanje mujezina, a okolnim ulicama šeću turisti - prava idilična slika jednog turističkog mjesta. No, među gostima malog kafića na trgu vlada nemir. Čevket Kajbulajev objašnjava zašto: "Zato što se odnedavno sve više raspravlja o tome treba li Krim ostati dio Ukrajine ili bi se trebao pripojiti Rusiji. To nas, krimske Tatare, dovodi u posebno težak položaj."

Scenarij po uzoru na Južnu Osetiju?

Čevket Kajbulajev je glavni urednik dnevnih novina "Avdet" koje izlaze na izvornom jeziku krimskih Tatara. On se čudi tome što Krim tek sada izaziva pozornost međunarodne politike, jer on već godinama izvještava o tome da se na poluotoku sprema isti scenarij poput onoga u nemirnim gruzijskim pokrajinama Južnoj Osetiji i Abhaziji. Na stolu je najnovije izdanje lista na čijoj je naslovnici fotografija srušenih nadgrobnih spomenika. Jedan čovjek za stolom priča da se u posljednje vrijeme stalno uništavaju groblja krimskih Tatara te da je do sada oskvrnuto oko 240 grobova.

U tatarske kuće doseljeni Rusi

Krimski Tatari su narod koji je Staljin deportirao u srednju Aziju 1944. godine zbog navodne suradnje s njemačkim nacistima. Tijekom deportacija život je izgubilo više od polovice svih krimskih Tatara. Nakon raspada Sovjetskog saveza na Krim su se vratili preživjeli prognanici i njihova djeca. No, oni u svojoj staroj domovini više nisu bili dobro došli, jer na poluotok su nakon protjerivanja bili naseljeni Rusi. "Oni su dobili naše kuće, našu zemlju, igračke naše djece. Rusi danas čine 90 posto stanovništva Krima", priča jedan stariji čovjek.

Šovinističke izjave ruskih političara

Po uzoru na nedavni sukob u Gruziji proruski političari s Krima očito pokušavaju izazvati napetosti između Rusa i Tatara. Ti političari svakih nekoliko dana daju šovinističke izjave o kojima pak list "Avdet" redovito izvještava. Zbog toga je već bilo problema, kaže Čevket Kajbulajev: "Nedavno su se naše novine ponovo našle pred sudom jer smo jednom ruskom političaru dokazali šovinizam. On je zastupnik u krimskom parlamentu i voditelj Ruske zajednice koja je krajnje reakcionarna.

Ruska zajednica za referendum o pripajanju Rusiji

Ta Ruska zajednica, među ostalim, tvrdi kako krimski Tatari žele Rusima oduzeti kuće, vlasti odbijaju unositi u zemljišne knjige podatke o zemlji koju kupe Tatari, otežava se otvaranje tatarskih škola. I pravosudni organi ne progone ruske ekstremiste zbog napada na krimske Tatare, a do danas nije provedena ozbiljnija istraga o oskvrnjivanju tatarskih grobova. Od 265.000 povratnika danas posao ima samo njih 66.000. Osim toga, nedavno je Ruska zajednica zatražila održavanje referenduma o tome treba li Krim ostati u sastavu Ukrajine ili ga treba pripojiti Rusiji.

Ruska crnomorska flota podupire separatiste

U skladu s dogovorom o koncesiji između Ukrajine i Rusije, u krimskoj luci Sevastopolju se nalazi uporište ruske crnomorske flote. Tu je i sjedište neovisnog instututa za sigurnost crnomorske regije Nomos, čiji suradnik Sergej Kulik ističe da flota otvoreno podupire prorusko raspoloženje na Krimu, i to posebice separatističke snage. Tako je i sjedište Ruske zajednice upravo u uporištu ruske crnomorske flote. Za Sergeja Kulika cilj takve politike je jasan: krimske Tatare želi se potaknuti na provokacije protiv ruskog stanovništva Krima kako bi Moskva imala povoda za vojnu akciju poput one u Gruziji.

Tatari za sada uporno odolijevaju tim pokušajima, a za jednog od njih, gosta kafića u Bahčisaraju, postoji samo jedna mogućnost: "U današnjoj situaciji se može reći da samo Bog zna što će se dogoditi. A ja vam mogu reći samo jedno: unatoč većini koju imaju Rusi, Krim će ostati autonomna republika i domovina krimskih Tatara."