«Zemljina pluća» odavno su bolesna

Jaguarari je malo selo usred tropske prašume u Brazilu. U njemu živi oko 200 domorodaca - potpuno odsječeno od civilizacije. Njihove kolibe su se oduvijek nalazile uz samu obalu ogromnog šumskog jezera, ali ono se povuklo pa sada moraju ići dobar komad pješice kako bi stigli do svojih čamaca, žali se seoski starješina: «Takva katastrofalna suša nije zabilježena već 20 godina. Vode je sve manje, pa moramo pješačiti 15 minuta u samom nekadašnjem koritu rijeke da bi stigli do vode.»

Jaguarari se nalazi u nacionalnom parku «Tapajos» o kojem se, među ostalima, brine i njemački biolog Thomas Mai. On podsjeća koliko je tropska prašuma važna za zaštitu klime: «Ona je jedinstvena za klimu jer ima regulirajuću funkciju, ali i zbog raznolikosti vrsta u biljnom i životinjskom svijetu koja nigdje nije tako velika kao u tropskoj prašumi.»

Zabrinjavajući razmjeri sječe drveća

Prašuma uz rijeku Amazonu najveće je tropsko šumsko područje na svijetu. No, ta su takozvana «zelena pluća Zemlje» već dugo bolesna. U posljednjih 30 godina na skoro petini tog područja ilegalno je posječena šuma – radi se o površini poput Njemačke i Francuske zajedno. U stvarnosti su razmjeri nekontrolirane sječe šume još veći, upozorava Paulo Adario iz organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace i izvješćuje:

«Znanstvena istraživanja provedena uz pomoć satelitskih snimaka su pokazala da je na terenu ilegalno raskrčena površina dvostruko veća nego što se pretpostavljalo. Do sada je oko 35 posto prašume uz Amazonu već nestalo ili je barem ugroženo.»

Zastrašujuća slika na pritocima Amazone

Amazona je najveća rijeka i najvažniji izvor slatke vode na svijetu. Što se dublje prodire u njezine pritoke to više zastrašuje slika koja se pruža: isušene rijeke i jezera djelomično su pretvoreni u bare, vodostaj je niži i do 10 metara od uobičajenog, a ostatak vode u stvari je još samo smrdljivo blato. Stručnjak za klimu iz Ekološkog instituta Ipam Marcelo Crossa kaže:

«Što se tiče vodostaja, modeli u Amazoni pokazuju gravirajuće promjene razine isušenosti i to unatoč tome što je količina kiše čak povećana ili barem ostala ista. Prognoze predviđaju da će se isušivanje odvijati sve brže, i to prije svega zbog krčenja šuma i obrade zemlje na obalama ušća.»

Sela zbog suše odsječena od svijeta

Suša posljednjih godina dramatična je posljedica masovnog nekontroliralnog rušenja drveća. Osim toga, tropska prašuma prerađuje i ogromne količine ugljičnog dioksida. Što je manje drveća, to je veći negativni utjecaj efekta staklenika. Prošle su godine zbog suše od svijeta bile odsječene cijele regije koje su inače dostupne samo riječnim putem. Područje Amazone u ozbiljnoj je opasnosti, upozorava znanstvenik Macelo Crossa i kaže:

«Vjerujem da se ljudima s obzirom na tu situaciju napokon moraju otvoriti oči. Mi ćemo ovakvo stanje doživljavati sve češće. Nekada su takva sušna razdoblja bilježena svakih šest do sedam godina, a sada smo u posljednjih deset godina doživjeli čak tri velike suše.»