Zabrana deportacije u Iran – čak i za kriminalce?

Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) smatra da bi u Njemačkoj trebalo uvesti opću zabranu deportacije iranskih državljana zbog nasilja tamošnjih vlasti nad demonstrantima. Sve drugo je, prema njezinom mišljenju, neodgovorno. O tome je više puta govorila za medije. Prosvjedi u Iranu su izbili u rujnu, nakon što je 22-godišnja Mahsa Amini umrla u policijskom pritvoru. Nakon toga su se demonstracije proširile i još uvijek traju.

S obzirom na situaciju u Iranu, pojedine njemačke savezne pokrajine su već odlučile obustaviti deportacije: Donja Saska, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Schleswig-Holstein, kao i Bremen i Mecklenburg-Zapadno Pomorje. Ministrica Faeser pozvala je i druge savezne pokrajine da slijede njihov primjer. Ministar unutarnjih poslova Donje Saske Boris Pistorius na konferenciji želi predložiti kolegama iz drugih saveznih pokrajina uvođenje opće zabrane deportacija iranskih državljana. „Situacija s ljudskim pravima je katastrofalna i svakim danom je sve dramatičnija“, izjavio je Pistorius.

Lindholz: „Protiv opće zabrane deportacije"

Ali ne slažu se svi s tim prijedlogom. Otpor dolazi iz nekoliko saveznih pokrajina u kojima su na vlasti demokršćani (CDU ili u Bavarskoj CSU) i od strane demokršćanskih zastupnika u Bundestagu. Političarka bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Andrea Lindholz objašnjava za DW zašto se ne slaže s tim planovima: „Kritički gledam na opću zabranu deportacije jer bi od toga mogli profitirati i kriminalci i prestupnici. (…) Nikoga ne bi trebalo dovoditi u životnu opasnost, ali ne bi trebalo biti ni općenitosti.”

Bavarska, na primjer, ne želi odustati od deportacije počinitelja kaznenih djela. Slično se može čuti i iz Saske, gdje je također na vlasti CDU. Stranački kolega Andree Lindholz u Bundestagu, Christoph de Vries, u pismenoj izjavi za DW navodi da „i bez donošenja odluke o općoj zabrani deportacije, procjena individualnog rizika za tražitelja azila u slučaju deportacije već igra odlučujuću ulogu". Tako da „oporbenjaci, žene i homoseksualci ionako ne moraju strahovati od deportacije".

Ali za „ljude koji su u Njemačku ilegalno ušli iz ekonomskih razloga“, deportacija mora biti moguća, jednako kao i za kriminalce. „ Primjerice, u slučaju opće zabrane, u Iran ne bi mogao biti deportiran zamjenik šefa Islamskog centra u Hamburgu (IZH). Ta osoba imala je kontakte s terorističkim grupama i nema se čega plašiti u Iranu, jer IZH naloge dobiva direktno od režima", naglašava Vries.

Pro Asyl: deportiranima prijeti mučenje

Dok demokršćanski političari od Ministarstva vanjskih poslova traže novi izvještaj o situaciji u Iranu, koji bi bio temelj za donošenje odluke o zabrani deportacija, organizacije za pomoć izbjeglicama smatraju da ima dovoljno informacija o situaciji u Iranu kako bi se već sada riješilo to pitanje. Organizacija Pro Asyl za DW piše: „U slučaju deportacije u zemlju mučenja kao što je Iran, Njemačka, prema našem mišljenju, ne može jamčiti da mučenja neće biti.“

U slučaju deportacije Njemačka mora biti u mogućnosti dati takva jamstva. Pro Asyl također ne vidi prostor za izuzetke: „To ljudsko pravo je univerzalno. (…) To znači da se odnosi i na kriminalce i na prestupnike.” Svatko tko u Njemačkoj počini zločin, smatra ova organizacija, tu treba biti i izveden pred sud i kažnjen.

Istog je mišljenja organizacija Amnesty International, koja u pismenom odgovoru na upit DW-a navodi: „Ne mislimo da su izuzeci od opće zabrane deportacije opravdani. Zabrana deportacije se u suštini odnosi na sve ljude.”

Trenutno gotovo da nema deportacija Iranaca

Ali o koliko velikom broju ljudi je riječ? Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova iz listopada, u Njemačkoj živi skoro 12.000 Iranki i Iranaca koji bi morali napustiti zemlju. Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine deportirana je samo 31 osoba. U čitavoj 2021. godini deportirano je 28 osoba, uglavnom oni koji su počinili kaznena djela. Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova, te deportacije su načelno i dalje moguće, ali postoje vrlo velike prepreke.

Iz Donje Saske, koja se zalaže za opću zabranu deportacija, u Iran su tijekom dvije godine deportirana samo dva muškarca, a iz Berlina, grada koji ima status pokrajine, 2020., 2021. i 2022. u Iran nije deportirana nijedna osoba.

Europsko rješenje teško moguće?

Ali za Pro Asyl to nije odlučujuće. Ta organizacija se nije oslanjala na inicijativu savezne ministrice unutarnjih poslove Faeser, nego je još u listopadu zahtijevala: „Savezne pokrajine trebaju same nešto poduzeti, a ne čekati saveznu vladu.” Pokrajine bi na konferenciji ministara unutarnjih poslova trebale donijeti odluku o zabrani deportacija.

Sa druge strane, Andrea Lindholz (CDU) se nada zajedničkom, europskom rješenju: „Od pomoći bi bilo kada bi se savezna vlada založila za jedinstven, koordinirani pristup država EU-a. Do sada to nije učinila i smatram da je to pogrešno.”

Ali zajedničko europsko rješenje vezano za pravo na azil i pravo boravka je teško postići. Pa čak i unutar same Njemačke je neizvjesno što će pokrajinski ministri unutarnjih poslova odlučiti po pitanju opće zabrane deportacije Iranaca.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu