Za sve je kriv kapitalizam?

Francuski ekonomist Thomas Piketty je istražio gomilu povijesnih podataka. Njegov zaključak: u gospodarstvima koja sporo rastu, postojeće bogatstvo se gomila većom brzinom nego što rastu plaće. Time raste i razlika između bogatih i, ne samo siromašnih, nego i pripadnika srednje staleži. Kriv je, tako tvrdi Piketty, kapitalizam.

Preraspodjela pogrešna

No radi se, kako tvrdi nobelovac Edmund Phelps, o zabludi. Kriviti kapitalizam za ovakve pojave je jednostavno pogrešno, tvrdi ovaj profesor ekonomije na Sveučilištu Columbia u New Yorku. "U gospodarskim silama Zapada će se uvijek veći dio gospodarstva nalaziti u privatnim rukama. Možete to, što se mene tiče nazvati kako želite, pa i kapitalizmom", kaže 80-togodišnji ekonomist u razgovoru za Deutsche Welle. No sustav je samo okvir unutar kojeg djeluju mnogi pojedinci. "Žalosno je kada neki sada misle da je razlika u imutku dobra prilika podijeliti novac siromašnim primateljima plaća", kaže Phelps. On smatra da bi to prije ili kasnije dovelo i do nestajanja srednje klase. "Ne možete uzimati uvijek samo od onih najbogatijih, u jednom trenutku će to pogoditi i srednji stalež", smatra ovaj nobelovac.

Pogrešan signal

Unatoč tomu Phelps je svjestan toga da su se prihodi, tj. realne plaće i bogatstvo razvijali nejednako posljednjih godina. I to na štetu i srednjeg staleža. No on to vidi kao dio povijesnog ciklusa. "U 19. stoljeću je gospodarstvo u Velikoj Britaniji i SAD-u raslo munjevito, kasnije i u Francuskoj i Njemačkoj. Tada su i plaće rasle munjevitom brzinom, imutak manje. Danas je obratno", kaže Phelps i to objašnjava smanjenom proizvodnjom. No unatoč tomu je otpor masa prema mnogim pojavama koje bi povećale produktivnost a time i zaradu, velik. Kao primjer Phelps spominje aplikaciju "Uber" preko koje svaki vozač može ponuditi svoj automobil za prijevoz. Mnogima vlastiti automobil više ne bi bio potreban. Štednja, povećanje prihoda i plus za okoliš. No što se dogodilo? Ugroženi taksisti su izišli na ulice i prosvjedovali protiv ove aplikacije. I mnogim građanima i pripadnicima srednje staleži je ova inovacija trn u oku i masovno podržavaju taksiste. "Građani podržavaju taksiste i time zapravo cementiraju tradicionalan način na koji već desetljećima funkcionira automobilska industrija", kritizira Phelps. On smatra kako građanstvo time šalje jasan signal da ne žele reformu postojećeg sustava nego zaštitu starog, postojećeg sustava.

Opasno neprijateljstvo naspram inovacija

"Zanimljiv, izazovan i isplativ rad je moguć samo ako se poduzeća odvaže na nešto novo, kada potiču inovacije ili ih sama donose na tržište", smatra Phelps. Stari sustav kad-tad više neće biti u stanju proizvesti bilo kakav gospodarski rast. No široke mase ne prihvaćaju uvijek novosti posljedica čega je, kako smatra Phelps, paraliza i stagnacija.

U svim industrijskim silama proizvodnja raste toliko sporo "da je čovjeku muka". "To je pogubno za mlade koji se prije ili kasnije počinju okretati od tržišta rada a ovaj proces paralizira i srednji stalež", pesimističan je Phelps i zaključuje kako boljitka neće biti toliko dugo dok cjelokupno društvo najčešće skeptično gleda na inovacije.