Za i protiv eutanazije pasa u BiH

"Bila sam žrtva napada psa tornjaka koji mi je skočio za vrat. Samo zahvaljujući brzim refleksima, ispružila sam lijevu ruku u koju je pas zario zube. Oborio me je na zemlju, dok mi je krv šikljala iz rane, i potom je odjurio. Na kirurgiji u Zenici dobila sam injekciju protiv tetanusa. Danima sam išla na previjanje. Sada se užasno bojim pasa. Onaj tko ovako nešto nije doživio teško može shvatiti kakva je to trauma", kaže za Deutsche Welle Sabaheta Maluhić-Bajtarević.

Ona, međutim, nije uvjerena da će izmjene Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, kojima je predviđena eutanazija napuštenih pasa ako u roku od 15 dana boravka u azilu ne budu udomljeni, riješiti problem napuštenih pasa. Sabaheta nije za ubijanje životinja, ali smatra da zakonima prvenstveno treba zaštititi ljude.

Sporni Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja donesen je u veljači 2009. godine. Njime je uvedena zabrana ubijanja životinja te uređen sustav rješavanja problema pasa lutalica, ali Zakon nikada nije proveden u djelo. Ispostavilo se da nema dovoljno novca za izgradnju i održavanje azila za napuštene životinje.

Čopori pasa preplavili bosansko-hercegovačke gradove

Od 2009., kada je Zakon stupio na snagu, broj pasa lutalica, enormno je porastao. Procjenjuje se da ih samo na području Sarajeva danas ima više od 13.000. Čopori pasa lutalica uskoro su preplavili, kako bosansko-hercegovačku prijestolnicu, tako i druge gradove u BiH, a napadi napuštenih pasa na ljude postali su dio bosansko-hercegovačke svakodnevice. Prema podacima iz Hitne pomoći Sarajevo više od dvije tisuće Sarajlija do sada se javilo zbog ugriza pasa.

U BiH su u međuvremenu počela djelovati i brojna udruženja za zaštitu životinja, a javnost se podijelila oko vizije konačnog rješenja ovog problema. Postojeći Zakon iz 2009. našao se na žestokom udaru kritika jer "štiti životinje, a ne ljude". Bosansko-hercegovački kolumnist Fatmir Alispahić je, između ostalog, pisao da je takva "izopačenost jedan od uvoznih europskih proizvoda kojima se u ime lažnih ljudskih prava degradiraju istinska ljudska prava".

Zastupnica Predstavničkog doma Parlamenta BiH Nermina Zaimović-Uzunović u parlamentarnu proceduru uputila je prijedlog izmjena Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja koje predviđaju eutanazija napuštenih pasa ako u roku od 15 dana boravka u azilu ne budu udomljeni. "Što parlamentarac može uraditi? Ono što je obećao građanima, da će se boriti za njihovu sigurnost i pravo na slobodno kretanje. Psima lutalicama nije mjesto na ulici", kaže Nermina Zaimović-Uzunović, obrazlažući potrebu izmjene spornog zakona.

"Problem nisu životinje, nego ljudi"

Uslijedile su brojne reakcije, a na adresu zastupnice Zaimović-Uzunović počele su stizati uvredljive poruke pa i prijetnje. Organizacije za zaštitu životinja upriličile su potpisivanje peticija i organizirale ulične prosvjede. Na prosvjedima u Sarajevu u nedjelju (15.12.) okupilo se više stotina građana iz mnogih bosansko-hercegovačkih gradova koji su izrazili protivljenje spomenutim zakonskim izmjenama.

"Problem nisu životinje, problem su ljudi. Životinje su na ulici zbog nerada naših vlasti i neodgovornosti vlasnika životinja. Uporno građanima lažu i govore kako je rješenje problema u trošenju milijuna maraka na pravljenje azila. Rješenje nisu azili, to je samo jedna karika u rješenju. Pravo rješenje problema ne košta ništa, a nalazi se u radu veterinarske inspekcije koja ne radi svoj posao niti u jednom gradu naše zemlje", kazala je predsjednica Udruženja za zaštitu životinja "Prijatelji" iz Mostara Aida Čizmić.

Aktivisti su na prosvjedima poručili da ni oni nisu za trenutno stanje na ulicama Sarajeva i BiH, ali da ne žele ni ubijanje pasa. Uvjereni su da je eutanazija apsurdan prijedlog, da je neophodno odustati od te ideje i početi s implementacijom zakona iz 2009. godine.