Zašto je štrajk u Telekomu Crne Gore?

Gotovo dvjesto radnika crnogorskog Telekoma, jednog od tri mobilna operatera u toj zemlji štrajkaju već tri mjeseca, tražeći povećanje plaća i zadržavanje kolektivnog ugovora. Optužuju upravu za brojne nezakonitosti, kao i namjeru ukinuti kolektivni ugovor i eliminirati Sindikat. Uprava to niječe i spremna je tek na određene beneficije i bonuse, dok bi za traženo povećanje plaća za trećinu čitav crnogorski Telekom odveo u minus i stečaj.

Štrajkači su više puta prosvjedovali ispred zgrade vlade Crne Gore, ali i ispred veleposlanstva Njemačke. Jer većinski vlasnik crnogorskog Telekoma je Hrvatski Telekom, a pak njegov većinski vlasnik Deutsche Telekom. Tamo najveći paket, uz pravo veta i dalje ima država Njemačka.

„Naši jedini zahtjevi su produženje svih prava i povlastica koje imamo po kolektivnom ugovoru više od petnaest godina, uz povećanje plaća za 30 posto. Od 2008. godine, uprava nam plaće nije povećala ni za cent, a službena stopa inflacije u Crnoj Gori od tada je prešla 50 posto, što znači da su naše zarade najmanje za toliko izgubile vrijednost“, kaže predsjednik sindikata crnogorskog Telekoma Željko Burić za DW.

Plaće doduše dobre, ali niže nego kod konkurencije

Doduše, plaće su i u Telekomu povećane u okviru programa „Europa sad“ u provedbi države Crne Gore, a na to ukazuju i u upravi Telekoma: „Najmanja plaća 2009. godine iznosila je 490 eura, a 2022. godine - za radnike sa srednjom školom, 850 eura. Najniža plaća u Telekomu je dakle veća od prosječne plaće u Crnoj Gori. Prosječna zarada u Telekomu iznosi oko 1.300 eura, dok je u Crnoj Gori oko 720 eura“, kaže nam glasnogovornik crnogorskog Telekoma Matija Otašević. On tvrdi da Sindikat namjerno širi dezinformacije koje nanose poslovnu štetu kompaniji.

No u sindikatu imaju drugo mišljenje: „Crnogorski Telekom, kao magnat u industriji telekomunikacija, je s pozicije lidera kod zarade zaposlenih sad pao na posljednje mjesto. Tako je prosječna zarada, po podacima koje je 2021. godine objavio crnogorski poslovni portal bankar.me, u crnogorskom Telekomu iznosila 1.128 eura, a u drugim mobilnim operaterima M:telu 1.401 i Telenoru 1.675 eura. Ta razlika je danas još drastičnija“, kaže Burić.

Grabi li vlasnik dobit iz Crne Gore?

Štrajk je počeo sredinom studenog prošle godine i ne nazire mu se kraj jer niti jedna strana ne popušta. Štrajkači ne primaju plaće, ali ih novčano podupire sindikat. Uvjereni su kako je uprava crnogorskog telekoma iz zemlje iznijela „više stotina milijuna eura dobiti prethodnih godina“ preko leđa radnika: „Svih ovih godina se upravi dijele veliki bonusi, akcionarima dividende, iz države se iznosi profit, a broj zaposlenih je smanjen za dvije trećine. Samo na zaradama zaposlenih od 2010. godine, Crnogorski Telekom uštedio je preko 70 milijuna eura“, uvjeren je sindikalist Burić.

I tu mu predstavnik Telekoma odgovara: Otašević tvrdi kako je ukupna dobit Telekoma Crne Gore od 2010. do 2020. bio 139 milijuna eura, a da je kompanija uložila u Crnu Goru preko 600 milijuna. „Mi smo spremi sav dostupan budžet staviti na stol i  u dijalogu sa sindikatom dogovorimo njegovu upotrebu. Na realnim financijskim i tržišnim pokazateljima, jer jedino tako možemo izaći iz ove situacije“, kaže Otašević.

Posljednja ponuda uprave je i dalje: produženje povlastica zaposlenima iz aneksa kolektivnog ugovora koji su vrijedni preko tri milijuna eura u sljedeće tri godine, plus dodatni bonus za sve zaposlene koji može ići i do ukupno 500 tisuća eura, ali ako se ostvare ambiciozni poslovni planovi.

Tko to i dalje radi?

No niti to nije kraj optužbama sindikata: on optužuje upravu kako angažira radnike iz drugih kompanija i zapravo „štrajkbreherima" želi ugušiti štrajk. A to je zabranjeno, ne samo zakonima Crne Gore, upozorava Otašević, a povrh toga je i skuplje nego angažirati vlastite radnike. Burlić u svemu tome vidi „zakulisne igre“ i tajni dogovor vlade i Telekoma zbog čega su tražili i odgovor premijera Abazovića, predstavnik Telekoma i tu upozorava kako su nadležni inspektori već dva puta bili u kompaniji i utvrdili kako nije bilo zapošljavanja „štrajkbrehera“. S druge strane, sud u Podgorici je uskratio pravo sindikatu zabraniti djelatnost djelatnika drugih tvrtki s kojima posluje Telekom i koji su te poslove obavljali i prije štrajka.

Otašević upozorava kako štrajk nanosi veliku štetu ugledu tvrtke koju će biti teško popraviti. „Ne znamo koliko su štrajkači svjesni toga. Sindikat Telekoma i njihova krovna organizacija, Unija slobodnih sindikata Crne Gore, socijalnu retoriku zamijenili su političkom pa je štrajk poprimio obrise predizborne kampanje, a ne socijalnog dijaloga. U tome Crnogorski Telekom neće sudjelovati“, poručuje predstavnik uprave Telekoma Crne Gore.