Zašto gore šume u Brandenburgu?

Raimund Engel je pokrajinski povjerenik za zaštitu od požara. U posjetu je Wünsdorf gdje se nalazi brandenburška Centrala za nadzor šumskih požara. U Centrali se na ekranima vidi samo jedan stup dima, ali Engel dobiva informaciju od zaposlenih, da se radi o rutinskom kontroliranom spaljivanju suhe trave i raslinja na jednom području. I to je protupožarna mjera. Inače, za kraj mjeseca srpnja atmosfera u Centru je iznenađujuće opuštena.

U centralu se slijevaju signali preko 100 kamera. Algoritamski se proračunava svaki razvoj dima i vatre kako bi se razlikovali požari u začetku od ostalih pojava. S odstupanjem od 20 metara se može odmah ustanoviti gdje se žarište nalazi.

Centrala s novom opremom

Pokrajina Brandenburg je uložila više od drugih u svoju Centralu, s obzirom na to da nigdje u Njemačkoj nema toliko šumskih požara kao u Brandenburgu. I nigdje nema toliko uništene šumske površine: 765 hektara pod šumom je izgorjelo prošle godine. Na drugom mjestu je pokrajina Mecklenburg – Zapadno Predpomorje sa 192 hektara.

A prošle godine su uBrandenburgu gorjela samo dva rijetko naseljena područja –Jüterbog i Lieberose. Nekada su tamo bili poligoni za vojne vježbe, pa je zbog nepoznate količine rasute municije gašenje požara povezano s velikim rizikom.  Neki požari zbog toga se ni ne mogu efektivno suzbijati.

Fosforno streljivo kao uzrok?

Godinama se pretpostavlja da je mogući uzrok izbijanja požara fosforno streljivo koje se samo zapali na visokim temperaturama. Engel je odavno posumnjao da je u pitanju nešto drugo, s obzirom na velik broj velikih požara od 2017. u Jüterbogu 10, a na području Liberose 14.

Engel navodi da u Brandenburgu postoji mnogo višebivših vojnih poligona, ali da šuma gori samo u ova dva područja. Osim toga, on smatra da požari izbijaju sustavno uz parcele koje su već gorjele, kao da netko planski podmeće požar.

Gotovo 40 posto požara je izbilo u ponedjeljak, što Engel smatra indikativnim. Statistika kaže da požari inače izbijaju nasumično u svim danima tjedna. Engel još navodi da je vrijeme izbijanja požara, neposredno nakon završetka vremena nadzora, Centrala se zatvara u 19 sati, a požari izbijaju vrlo često u 19 sati i deset minuta. Engel ne želi da se svi detalji koje je uočio objave, da netko to ne bi shvatio kao „uputstvo za podmetanje požara". 

U svakom slučaju, streljivo koja se sama zapalila može objasniti najviše dva požara: „Ima dovoljno naznaka da je namjerno podmetanje požara dovelo do ponekog velikog požara u ovom području“.

Mogući portret počinioca

Od ljudi koji se bave ovim požarima, od političara preko istražitelja, vatrogasaca i stanovnika gotovo nitko ne vjeruje da požare izaziva zaostalo streljivo. Većina vjeruje da netko podmeće požare. Ali nitko to neće javno reći. Svatko ima svoju teoriju.

Jedan čovjek (ili više njih) mora poznavati tak kraj kao svoj džep. Mora znati kako se pali vatra koja se izuzetno brzo širi. I da zna sakriti tragove i izbjegne kamere za divljač. Ljudi u razgovoru prije  ili kasnije napomenu da oba ugrožena područja imaju istog vlasnika – Zaklada prirodnih predjela Brandenburga. Cilj ove zaklade je pretvaranje nekadašnjih vojnih poligona u pravu netaknutu prirodu, u kojoj neće biti ni automobila, ni sječe drveća ni lova.

Sve to vodi poprilično čudnom nagađanju da upravo aktivisti koji se bore za zaštitu prirode podmeću požare. Tim područjima se protežu velike borove šume, koje su zasađene za vrijeme vojne upotrebe, a ta monokultura navodno smeta ekolozima, s obzirom na to da sprječava biološku raznolikost, a time i pravu prirodnu divljinu. Govorka se da je motivacija sljedeća – ako spale borove šume, na zgarištu će nastati prave, prirode šume.

Zgarište koje će ostati desetljećima

Predsjednik Zaklade prirodnih područja Andreas Meißner obilazi spaljeno područje. On dobro poznaje glasine.  Odmahuje glavom pokazujući prema spaljenom području: „Ovdje nema čak ni pepela, odnio ga je vjetar. Sada je to čisto pjeskovito tlo. Unazađeni smo u vrijeme nakon Ledenog doba".  On kaže da na takvom tlu ne može nastati prirodna šuma.

Pritom i on misli da se radi o podmetanju požara. Statistički su požari toliko učestali nakon 2017. da sve to nije moguće objasniti drugačije.

Meißner kaže da su i ekološki značajne površine kao močvare postale žrtve požara. Osim toga, kroz područje su prokrčeni zaštitni pojasevi koji sprječavaju prenošenje požara. Ni to ne može razveseliti zakladu fondaciju koja želi stvoriti rezervate netaknute prirode. U prošlosti je policija vršila pretres prostorija ove zaklade, ali nikada nije podignuta ni jedna optužnica.

Meißner kaže da na početku nije ovako zamišljao svoj posao: umjesto da se razgovara o vukovima i izuzetno rijetkoj divljoj mački u rezervatu, stalno je riječ o požarima. I u medijima i u svim razgovorima. On kaže da je preko volje postao stručnjak za šumske požare. Mada on nerado otvoreno o tome govori, iz njegovih riječi se može zaključiti kako smatra da netko namjerno želi nanijeti štetu zakladi.

Rekao je da bi bilo lijepo kada bi mogao argumentima uvjeriti sve one koji optužuju ekologe za požare, da su u zabludi. Odlučno odbacuje sve optužbe na račun zaklade. Kaže da je i za zakladu vatra ogromno opterećenje. „Nas bi radovala podrška, a ne kritička zapitkivanja sa strane“, rekao je on.

Andre Kartschall (ARD)